1
00:00:00,000 --> 00:00:00,680


2
00:00:00,680 --> 00:00:09,071
Postavljate li si i dalje pitanje zašto običnom građaninu ostaje
sve manje novca, dok se količina novca nekih superbogataša,

3
00:00:09,071 --> 00:00:14,160
a posebno određenih obiteljskih dinastija, ubrzano povećava?

4
00:00:14,160 --> 00:00:18,160
Danas ćemo s vama istražiti ovaj razvoj:

5
00:00:18,160 --> 00:00:24,609
Banke su danas vrlo cijenjene, a neovisnost
središnjih banaka od gospodarstva uvijek se iznova

6
00:00:24,609 --> 00:00:28,920
prikazuje kao važan preduvjet za financijsku stabilnost.

7
00:00:28,920 --> 00:00:35,759
To je vjerojatno prvenstveno zato što se
bankarima pripisuje visoka ekonomska stručnost.

8
00:00:35,759 --> 00:00:44,380
Posebnu stručnost u bankarstvu nedvojbeno je stekao i prof.
Richard Werner, koji je kao stipendist Deutsche

9
00:00:44,380 --> 00:00:53,960
Bank u Tokiju doživio bankarsku krizu 1990-ih i imao
priliku osobno razgovarati s mnogim važnim akterima.

10
00:00:53,960 --> 00:00:59,875
Točno je analizirao procese i napisao knjigu
o tome, koja je u Japanu postala bestseler i

11
00:00:59,875 --> 00:01:03,840
čak zbacila Harryja Pottera s prvog mjesta.

12
00:01:03,840 --> 00:01:08,879
Kasnije je dugi niz godina bio član Shadow
Council-a Europske središnje banke (ESB),

13
00:01:08,879 --> 00:01:11,920
stručnog tijela koje moderira Handelsblatt.

14
00:01:11,920 --> 00:01:21,083
Napisao je nekoliko knjiga i u kolovozu 2025. dao
intervju u kojem pokazuje da neovisne središnje banke često

15
00:01:21,083 --> 00:01:25,560
ne doprinose stabilnosti, što bi im bio glavni zadatak.

16
00:01:25,560 --> 00:01:35,599
Umjesto toga, namjerno stvaraju i pucaju mjehuriće imovine, što
je dovelo do najdužih i najtežih gospodarskih kriza u povijesti.

17
00:01:35,599 --> 00:01:41,120
Sve je to moguće zahvaljujući
sposobnosti banaka da stvaraju novac.

18
00:01:41,120 --> 00:01:43,799
Kako se to stvaranje novca odražava?

19
00:01:43,799 --> 00:01:49,959
Zašto dovodi do toga da obični
građanin ima sve manje novca na raspolaganju?

20
00:01:49,959 --> 00:01:55,923
Kako bismo razjasnili ova pitanja, u nastavku ćemo
osvijetliti kreditni sustav, njegov nastanak i

21
00:01:55,923 --> 00:02:00,719
ulogu središnjih banaka u ovom prijevarnom sustavu.

22
00:02:00,719 --> 00:02:05,840
1. Kreditno poslovanje temelji se na stvaranju novca

23
00:02:05,840 --> 00:02:10,520
U središtu bankovnog poslovanja je izdavanje kredita uz kamatu.

24
00:02:10,520 --> 00:02:17,080
Pritom se polazi od toga da banke depozite
klijenata prosljeđuju drugim klijentima kao kredit.

25
00:02:17,080 --> 00:02:24,599
Banke, međutim, nevjerojatno, isti iznos mogu uvijek
iznova prosljeđivati drugim klijentima kao kredit.

26
00:02:24,599 --> 00:02:34,639
Uz potrebnu minimalnu pričuvu od 1 %, to znači da se svaki
euro može posuditi do 99 puta kako bi se naplatila kamata.

27
00:02:34,639 --> 00:02:46,080
Prikaz u bilanci banke tada izgleda kao da su svih 99 dužnika
položilo taj iznos u banku, iako nikada nisu izvršili depozit.

28
00:02:46,080 --> 00:02:54,360
Strogo govoreći, radi se o krivotvorenju poslovnih dokumenata
i zapravo je nezamislivo da vlade jednostavno prelaze preko.

29
00:02:54,360 --> 00:03:03,039
Time se prešutno tolerira da banke zlorabe svoj
povjerenički položaj upravitelja sustava obračuna gospodarstva.

30
00:03:03,039 --> 00:03:09,252
Usporedi li se bilanca prije i poslije,
postaje jasno da se količina novca samo tim

31
00:03:09,252 --> 00:03:13,960
kreditnim poslovima povećala za faktor 100.

32
00:03:13,960 --> 00:03:19,403
Svaka poslovna banka može tako stvarati novac,
samo se mora pridržavati pravila središnje

33
00:03:19,403 --> 00:03:22,960
banke o minimalnim pričuvama i stopama kapitala.

34
00:03:22,960 --> 00:03:29,439
U ranijim vremenima alkemičari – takozvani kemičari
srednjeg vijeka – željeli su stvoriti zlato ni iz čega.

35
00:03:29,439 --> 00:03:34,719
Bankama je to, takoreći, uspjelo,
doduše ne sa zlatom, ali s novcem.

36
00:03:34,719 --> 00:03:41,840
Vidi o tome i emisiju Kla.TV:
Ispovijest banke: Stvaramo novac ni iz čega.

37
00:03:41,840 --> 00:03:48,439
Zato se naš novčani sustav naziva “Fiat
Money” – to je latinski i znači: Neka bude novac!

38
00:03:48,439 --> 00:03:52,680
2. Kako je povijesno nastalo kreditno poslovanje?

39
00:03:52,680 --> 00:03:59,280
Posjedovanje zlata bilo je opasno pa su ljudi
oduvijek tražili načine da ga sigurno pohrane.

40
00:03:59,280 --> 00:04:02,120
To su u ranijim vremenima preuzeli zlatari.

41
00:04:02,120 --> 00:04:08,560
Razvili su iz te pomoći kreditno poslovanje,
što prof. Werner opisuje na sljedeći način:

42
00:04:08,560 --> 00:04:15,051
“Zlatari bili su iskusni u rukovanju plemenitim metalima i nisu
raspolagali samo znatnim zalihama, već i sefovima te

43
00:04:15,051 --> 00:04:22,040
obučenim snagama osiguranja – ponekad čak i malim
privatnim vojskama – koje su jamčile zaštitu njihove imovine.

44
00:04:22,040 --> 00:04:28,892
Tako nije izostalo da je stanovništvo sve više počelo
koristiti sefove zlatara kao sigurno mjesto za pohranu

45
00:04:28,892 --> 00:04:33,399
svojeg nakita, zaliha plemenitih metala i novčane imovine.

46
00:04:33,399 --> 00:04:39,506
Kad je zlato položeno kod zlatara, ovaj je izdao
potvrdu i nije dugo trebalo da deponenti počnu koristiti

47
00:04:39,506 --> 00:04:43,720
dokaz o svojoj pohranjenoj imovini kao sredstvo plaćanja:

48
00:04:43,720 --> 00:04:51,720
Kako bi nešto kupili, ustupili su potvrdu o depozitu prodavatelju,
na primjer potpisavši je na poleđini i prenijevši mu je.

49
00:04:51,720 --> 00:04:57,360
Kako bi se olakšali bezgotovinski prijenosi na
takvoj osnovi, sve više su se koristili certifikati o

50
00:04:57,360 --> 00:05:01,560
depozitu koji više nisu nosili ime izvornog deponenta.”

51
00:05:01,560 --> 00:05:05,800
Tako su zlatari stvorili europski papirnati novac.

52
00:05:05,800 --> 00:05:10,575
“U mjeri u kojoj su certifikati o depozitu
poprimali karakter općeg sredstva plaćanja,

53
00:05:10,575 --> 00:05:13,839
podizanje pohranjenog zlata postajalo je rjeđe.

54
00:05:13,839 --> 00:05:18,079
Velike količine zlata stoga su
ležale neiskorištene u sefovima zlatara.

55
00:05:18,079 --> 00:05:21,279
Time im se otvorila nova poslovna prilika:

56
00:05:21,279 --> 00:05:24,560
Mogli su posuđivati zlato i naplaćivati kamatu za to.

57
00:05:24,560 --> 00:05:30,519
Međutim, zlatarima nije bilo preporučljivo
posuditi preveliku količinu zlata koje su čuvali.

58
00:05:30,519 --> 00:05:34,439
No pronašli su način kako proširiti svoje poslovanje posuđivanja:

59
00:05:34,439 --> 00:05:38,537
Morali su svojim dužnicima jednostavno
uručiti certifikate o depozitu umjesto zlata,

60
00:05:38,537 --> 00:05:41,439
koji su se mogli koristiti kao papirnati novac.

61
00:05:41,439 --> 00:05:48,759
Zapravo je dužnik dobio samo komad papira, iako je svoje
dugove i složene kamate morao podmiriti “pravim” novcem.

62
00:05:48,759 --> 00:05:54,182
Strogo pravno gledano, certifikati o depozitu nisu
bili ništa drugo nego krivotvoreni dokumenti, koji

63
00:05:54,182 --> 00:05:57,879
su lažno predstavljali činjenice, dakle prijevara.

64
00:05:57,879 --> 00:06:05,800
Kamatni prihod bio je za zlatare, koji su na taj način praktički
postali bankari, čista dobit, za koju nisu morali puno raditi.

65
00:06:05,800 --> 00:06:14,020
Sve što su morali učiniti bilo je pobrinuti se da im se osiguraju
kolaterali poput naslova na zemljištu i drugoj imovini u

66
00:06:14,020 --> 00:06:19,319
dovoljnoj mjeri i da budu spremni ostvariti svoja potraživanja.”

67
00:06:19,319 --> 00:06:24,759
Što je veća bila spremnost na rizik, to su
više zlata koje im je povjereno posuđivali.

68
00:06:24,759 --> 00:06:31,530
Važno je bilo samo šutjeti o ovim poslovnim
praksama, kako mnogi njihovi klijenti ne bi istodobno

69
00:06:31,530 --> 00:06:36,000
htjeli natrag zlato i prijevara tako postala očita.

70
00:06:36,000 --> 00:06:42,042
Posljedice njihovog djelovanja, međutim, nisu mogli
sakriti, jer je dovelo do toga da se sve više bogatstva

71
00:06:42,042 --> 00:06:46,639
gomilalo kod njih, dok je stanovništvo postupno osiromašivalo.

72
00:06:46,639 --> 00:06:54,045
Tako je, primjerice, poznati ekonomist William Cunningham
(1849-1919.) usporedio djelovanje ovih privatnih

73
00:06:54,045 --> 00:07:03,079
bankara u Engleskoj sa spužvom koja je upijala cjelokupno
bogatstvo zemlje i ometala svaki gospodarski razvoj.

74
00:07:03,079 --> 00:07:10,060
Budući da je to naravno dovodilo do zavisti i zlobe,
bankari su trebali službeni institucionalni okvir koji

75
00:07:10,060 --> 00:07:13,600
će legalizirati njihovo poslovanje i pružiti im zaštitu.

76
00:07:13,600 --> 00:07:20,279
To im je uspjelo osnivanjem Bank of England 1694. godine.

77
00:07:20,279 --> 00:07:29,560
Tada je kralj Vilim III. Engleski prenio kraljevsku
povlasticu izdavanja valute na konzorcij privatnih bankara.

78
00:07:29,560 --> 00:07:35,639
Zauzvrat su mu oni trebali staviti na
raspolaganje neograničene kredite za njegove ratove.

79
00:07:35,639 --> 00:07:42,479
To je praktički bio trenutak rođenja privatnih središnjih banaka
i modernog bankarsko-kamatnog prijevarnog

80
00:07:42,479 --> 00:07:49,959
sustava, koji do danas, skriven pod ovim službenim
pokrovom, izvrsno cvjeta i proširio se diljem svijeta.

81
00:07:49,959 --> 00:07:54,199
3. Središnje banke – umnožavanje novca u velikom stilu

82
00:07:54,199 --> 00:08:02,199
Dok poslovne banke putem odobravanja kredita stvaraju nov novac,
umnožavanje novca središnjih banaka odvija se u velikom stilu.

83
00:08:02,199 --> 00:08:07,862
To se događa kupnjom vrijednosnih papira – poput
dionica i državnih obveznica – novcem koji smiju

84
00:08:07,862 --> 00:08:11,839
stvarati praktički neograničeno pritiskom na gumb.

85
00:08:11,839 --> 00:08:17,371
Državne obveznice su zadužnice koje
obvezuju državu na godišnje plaćanje kamata i na

86
00:08:17,371 --> 00:08:20,439
otplatu pripadajuće vrijednosti po dospijeću.

87
00:08:20,439 --> 00:08:29,463
Tako je, primjerice, Europska središnja banka (ESB) samo u
razdoblju od ožujka 2015. do kraja 2018. kupila državne obveznice

88
00:08:29,463 --> 00:08:35,279
u vrijednosti od oko 2,1 bilijuna eura od zemalja europodručja.

89
00:08:35,279 --> 00:08:44,534
Tijekom korona krize pokrenula je takozvani korona
program kupnje PEPP u iznosu od 1,35 bilijuna eura kako bi

90
00:08:44,534 --> 00:08:50,320
otkupila, ponajprije, državne obveznice zemalja europodručja.

91
00:08:50,320 --> 00:08:57,841
Sasvim nedavno, američka središnja banka Fed najavila je u
prosincu 2025. pokretanje programa otkupa obveznica

92
00:08:57,841 --> 00:09:06,720
kojim bi se mjesečno trebale otkupljivati američke državne
obveznice u vrijednosti od 40 milijardi američkih dolara.

93
00:09:06,720 --> 00:09:14,639
Dospiju li ove ogromne količine novca, stvorene ni
iz čega, u gospodarski ciklus, potiču inflaciju.

94
00:09:14,639 --> 00:09:22,159
Jer time što je više novca na raspolaganju, ali
nema više ponude, jednostavno sve postaje skuplje.

95
00:09:22,159 --> 00:09:25,840
Dakle, za istu robu treba platiti više.

96
00:09:25,840 --> 00:09:29,679
Time se imovinu građana doslovno spaljuje.

97
00:09:29,679 --> 00:09:34,639
4. Složene kamate stvaraju neizmjerne dugove

98
00:09:34,639 --> 00:09:39,592
Budući da banke općenito obračunavaju
složene kamate, dugovani iznosi rastu

99
00:09:39,592 --> 00:09:43,720
eksponencijalno, i to bez dodatnih troškova za banke.

100
00:09:43,720 --> 00:09:49,360
Jer one ne moraju ustupati dodatna
dobra niti pružati dodatne usluge.

101
00:09:49,360 --> 00:09:58,200
Na duži rok, kao što je to uobičajeno, primjerice, kod
državnih dugova, dugovani iznosi dosežu nezamislive veličine.

102
00:09:58,200 --> 00:10:10,201
Tako zajam od 100.000 € uz 8 % godišnje kamate u roku od deset
godina bez otplate naraste na preko 215.000 €, nakon

103
00:10:10,201 --> 00:10:22,559
20 godina već je 466.000 €, a nakon 50 godina
nevjerojatnih 4,69 milijuna € duga koji se mora otplatiti.

104
00:10:22,559 --> 00:10:32,480
Koje nevjerojatno bogatstvo banke mogu izgraditi koje stoljećima
stalno odobravaju kredite, može se pokazati sljedećim primjerom:

105
00:10:32,480 --> 00:10:45,259
Za samo 1 kg zlata, koje je posuđeno 250 godina uz 8 % kamate,
na kraju se duguje otplata koja je veća od ukupne količine

106
00:10:45,259 --> 00:10:51,879
zlata iskopane u svijetu do kraja 2024. od 216.265 tona.

107
00:10:51,879 --> 00:10:59,919
A Bank of England svoje poslovanje
obavlja već od 1694., dakle više od 330 godina.

108
00:10:59,919 --> 00:11:05,120
5. Središnje banke štite se od svake državne pravde

109
00:11:05,120 --> 00:11:10,499
Kako bi se zaštitile od pristupa pravosuđa u
ovom ogromnom prijevarnom sustavu, središnje

110
00:11:10,499 --> 00:11:13,799
banke su se preventivno maksimalno osigurale.

111
00:11:13,799 --> 00:11:20,540
To postaje vrlo jasno vidljivo kod Bank of England u
londonskom Cityju, Banke za međunarodna poravnanja u

112
00:11:20,540 --> 00:11:25,080
Baselu i Europske središnje banke u Frankfurtu na Majni.

113
00:11:25,080 --> 00:11:34,240
Njihova zemljišta ne pripadaju okolnoj državi, ona su
eksteritorijalna i stoga ne podliježu ni državnom pravosuđu.

114
00:11:34,240 --> 00:11:38,960
Vjerojatno se ne može jasnije
pokazati potencijal moći ovih banaka.

115
00:11:38,960 --> 00:11:43,960
Time su se pobrinule da ih nitko ne može pozvati na odgovornost.

116
00:11:43,960 --> 00:11:50,741
Kako bi se ova nevjerojatno privilegirana pozicija mogla
pravilno procijeniti, važno je, međutim, ne usmjeriti

117
00:11:50,741 --> 00:11:55,480
fokus izravno na banke, već na bankare koji stoje iza njih.

118
00:11:55,480 --> 00:12:02,753
Kao što je otkriveno u emisijama “Rothschildova zavjera” 1. i 2.
dio, globalni financijski i bankarski sustav

119
00:12:02,753 --> 00:12:11,039
izgradilo je nekoliko moćnih slobodnozidarskih bankarskih
obitelji, poput Rothschilda, Rockefellera ili Warburga.

120
00:12:11,039 --> 00:12:20,799
Oni su ti koji i dan danas kontroliraju ovaj ogromni
prijevarni sustav i time pljačkaju svjetsko stanovništvo.

121
00:12:20,799 --> 00:12:29,720
Budući da su očito svjesni ovog ogromnog zločina, učinili
su sve da nikada ne mogu biti pozvani na odgovornost za to.

122
00:12:29,720 --> 00:12:36,703
Također, oni su ti koji iz pozadine s
ogromnom snagom i utjecajem već dugo čine sve da

123
00:12:36,703 --> 00:12:41,080
sakriju mehanizam stvaranja novca od javnosti.

124
00:12:41,080 --> 00:12:47,646
Tako, primjerice, do danas, prema prof. Werneru,
stvaranje novca nije ispravno obrađeno u

125
00:12:47,646 --> 00:12:51,399
udžbenicima ekonomije niti opisano u bilo kojoj formuli.

126
00:12:51,399 --> 00:12:56,240
A to, iako je neophodno za izračun količine novca.

127
00:12:56,240 --> 00:13:04,639
Banke se u ekonomiji tretiraju kao da
samo prenose ušteđevinu jednih drugima.

128
00:13:04,639 --> 00:13:09,360
No, taj pristup je potpuno
pogrešan – kao što je opširno objašnjeno.

129
00:13:09,360 --> 00:13:15,519
Uvijek je bilo autora koji su prepoznali
proces stvaranja novca i ukratko pisali o njemu.

130
00:13:15,519 --> 00:13:22,440
Ali ovo saznanje do sada nije ušlo u
udžbenike koji se koriste na sveučilištima.

131
00:13:22,440 --> 00:13:29,556
To se zasigurno dogodilo s dobrim razlogom, jer kako je već
rekao automobilski tajkun Henry Ford: “Kad bi ljudi razumjeli

132
00:13:29,556 --> 00:13:34,200
novčani sustav, imali bismo revoluciju prije sutrašnjeg jutra.”

133
00:13:34,200 --> 00:13:42,287
Zaključak: Činjenica da je do sada samo vrlo malo ljudi prozrelo
ovaj prijevarni novčani sustav i da se ne obrađuje

134
00:13:42,287 --> 00:13:49,559
u udžbenicima, pokazuje koliko su uspješni ovi
banksteri bili u skrivanju njegovog pravog karaktera.

135
00:13:49,559 --> 00:13:58,159
Tako se prikriva da se stvaranjem novca bez istodobnog
stvaranja stvarne protuvrijednosti potiče inflacija.

136
00:13:58,159 --> 00:14:01,080
Jer sada ima više novca na raspolaganju.

137
00:14:01,080 --> 00:14:04,320
Ljudi dakle žele više kupiti tim novcem.

138
00:14:04,320 --> 00:14:09,699
No budući da se količina materijalne
imovine, usluga itd. nije povećala, veća količina

139
00:14:09,699 --> 00:14:12,879
novca jednostavno se raspoređuje na postojeće.

140
00:14:12,879 --> 00:14:18,840
To znači, cijene se povećavaju i stoga sve postaje sve skuplje.

141
00:14:18,840 --> 00:14:28,360
Tako se, primjerice, u Njemačkoj sama cijena kilograma
kruha od uvođenja eura 2002. više nego udvostručila.

142
00:14:28,360 --> 00:14:39,519
Pri uvođenju njemačke marke 1948. njegova je cijena u prosjeku
iznosila čak samo 41 pfenig, što danas odgovara oko 20 centi.

143
00:14:39,519 --> 00:14:46,932
Ovaj ogroman porast cijena bio je naravno i posljedica
kamata i složenih kamata, kao i rastućeg poreznog i nametnog

144
00:14:46,932 --> 00:14:51,840
opterećenja, što je dodatno povećalo cijenu svih proizvoda.

145
00:14:51,840 --> 00:14:59,765
Budući da ovaj sustav monetarne prijevare također
povećava državne izdatke za otplatu dužničkog tereta, država

146
00:14:59,765 --> 00:15:03,600
mora sukladno tome sve više povećavati poreze i namete.

147
00:15:03,600 --> 00:15:16,759
Oni su u Njemačkoj u razdoblju od 1960. do 2025.
porasli s 33,4 % na 41,8 % bruto domaćeg proizvoda.

148
00:15:16,759 --> 00:15:26,879
To znači da je vrijednost svih u Njemačkoj proizvedenih dobara i
usluga opterećena porezima i nametima u iznosu od gotovo 42 %.

149
00:15:26,879 --> 00:15:36,120
Sveukupno, ovaj razvoj dovodi do toga da je euro
samo od 2000. izgubio gotovo 40 % kupovne moći.

150
00:15:36,120 --> 00:15:43,440
Najveći je gubitak kupovne moći u odnosu na
nekretnine, jer su njihove cijene nerazmjerno porasle.

151
00:15:43,440 --> 00:15:49,215
Posljedica je,da si sve manje ljudi može
priuštiti vlastiti dom, odnosno da moraju raditi

152
00:15:49,215 --> 00:15:53,480
gotovo cijeli život kako bi otplatili dugove.

153
00:15:53,480 --> 00:16:02,492
U svojoj knjizi "Povijest središnjih banaka i porobljavanje
čovječanstva" bivši direktor južnoafričke središnje banke Stephen

154
00:16:02,492 --> 00:16:11,919
Mitford Goodson vrlo temeljito dokazuje da su ti razvoji izravna
posljedica sustava središnjih banaka i kamatne prijevare.

155
00:16:11,919 --> 00:16:19,519
U konačnici, prema Goodsonu, to vodi do potpunog
osiromašenja i na kraju do porobljavanja čovječanstva.

156
00:16:19,519 --> 00:16:28,399
Kako bi se zaustavio ovaj kobni razvoj, sada je potrebno
zajednički uvijek iznova u javnosti postavljati važna pitanja:

157
00:16:28,399 --> 00:16:35,919
Zašto je načelo stvaranja novca tako uspješno
skriveno od javnosti i nije podučavano u ekonomiji?

158
00:16:35,919 --> 00:16:44,919
Je li to još jedan dokaz da je financijska mafija
infiltrirala sva područja života, poput obrazovanja i znanosti?

159
00:16:44,919 --> 00:16:52,409
Je li neaktivnost vlada i šutnja vodećih
medija pred ovom ogromnom prijevarom znak da su i

160
00:16:52,409 --> 00:16:58,200
oni pomagači ili čak dio ove kriminalne mreže?

161
00:16:58,200 --> 00:17:03,067
Odgovor na sva ova pitanja zasigurno bi
zanimao cjelokupno prevareno svjetsko

162
00:17:03,067 --> 00:17:06,920
stanovništvo i postavio bi prave temelje za promjenu.

163
00:17:06,920 --> 00:17:14,664
Jer čovječanstvu ništa hitnije ne treba od novog i pravednog
financijskog sustava u kojem samozvani prevaranti više ne pune

164
00:17:14,664 --> 00:17:20,457
svoje džepove, već gdje je stvaranje novca
ponovno u potpunosti u rukama suverenih država, a

165
00:17:20,457 --> 00:17:25,079
banke bliske narodu odobravaju im kredite bez kamata.

166
00:17:25,079 --> 00:17:27,240
Sada je započelo novo doba!

167
00:17:27,240 --> 00:17:33,319
Kao što proljeće završava vlast zime,
tako sada era svjetla završava vlast tame!

168
00:17:33,319 --> 00:17:37,799
Želiš li i ti promijeniti svijet na
bolje, postani dio ovog novog doba!

169
00:17:37,799 --> 00:17:43,200
Budi svjetlo i nosi svjetlo ove emisije
dalje tako što ćeš je širiti i govoriti o njoj.

170
00:17:43,200 --> 00:17:51,559
Ako pak primijetiš da više ne ide samo, tada je krajnje vrijeme
da se udružimo i zajedno budemo nova nada za ovaj svijet!

171
00:17:51,559 --> 00:17:59,039
Zato se pridruži našem ogromnom Kla.TV pokretu, sve dok
tama ne postane svjetlo, i crpi novu nadu i hrabrost!

172
00:17:59,039 --> 00:18:09,059
Na https://www.kla.tv/mitwirken imaš jedinstvenu
mogućnost izravno i jednostavno sudjelovati u Kla.TV!

173
00:18:18,680 --> 00:18:25,440
To je poput zvuka dalekih sirena

174
00:18:25,440 --> 00:18:32,640
To je poput daha zore

175
00:18:32,640 --> 00:18:39,279
Duboko u srcu slutnja i čežnja

176
00:18:39,279 --> 00:18:47,220
Sigurnost: Sve će se jednom posložiti

177
00:18:59,839 --> 00:19:06,839
To je nemoćan bijes pomiješan s ljubavlju

178
00:19:06,839 --> 00:19:13,759
To je patnja koja kao plod donosi preobrazbu

179
00:19:13,759 --> 00:19:20,519
To je vjera u novi svijet Danas

180
00:19:20,519 --> 00:19:27,599
Koja već noću glasno pjeva o novom jutru

181
00:19:27,599 --> 00:19:34,480
I osjećamo, naše je vrijeme i spremni smo

182
00:19:34,480 --> 00:19:41,440
I osjećamo, naše je vrijeme i idemo naprijed

183
00:19:41,440 --> 00:19:50,220
I osjećamo da je naše vrijeme i surfamo s

184
00:20:02,519 --> 00:20:06,000
Sada je vrijeme kada istina izlazi na vidjelo

185
00:20:06,000 --> 00:20:09,480
Sada je vrijeme kada laž biva razotkrivena

186
00:20:09,480 --> 00:20:16,440
I oni koji kuju planove u tami konačno će biti razotkriveni!

187
00:20:16,440 --> 00:20:23,279
Sada je vrijeme kada se narodi dižu kao sunce i mjesec pravde

188
00:20:23,279 --> 00:20:33,420
Sada je vrijeme kada rastemo u
zrelosti i svi se bude iz televizijskog sna

189
00:20:37,079 --> 00:20:40,559
Sada je vrijeme kada istina izlazi na vidjelo

190
00:20:40,559 --> 00:20:44,039
Sada je vrijeme kada laž biva razotkrivena

191
00:20:44,039 --> 00:20:50,920
I oni koji kuju planove u tami konačno će biti razotkriveni!

192
00:20:50,920 --> 00:20:57,759
Sada je vrijeme kada se narodi dižu kao sunce i mjesec pravde

193
00:20:57,759 --> 00:21:08,160
Sada je vrijeme kada rastemo u
zrelosti i svi se bude iz televizijskog sna

194
00:21:08,160 --> 00:21:11,640
Sada je vrijeme kada istina izlazi na vidjelo

195
00:21:11,640 --> 00:21:15,079
Sada je vrijeme kada laž biva razotkrivena

196
00:21:15,079 --> 00:21:16,480
Sada!