WEBVTT

00:00.680 --> 00:09.071
Postavljate li si i dalje pitanje zašto običnom građaninu ostaje
sve manje novca, dok se količina novca nekih superbogataša,

00:09.071 --> 00:14.160
a posebno određenih obiteljskih dinastija, ubrzano povećava?

00:14.160 --> 00:18.160
Danas ćemo s vama istražiti ovaj razvoj:

00:18.160 --> 00:24.609
Banke su danas vrlo cijenjene, a neovisnost
središnjih banaka od gospodarstva uvijek se iznova

00:24.609 --> 00:28.920
prikazuje kao važan preduvjet za financijsku stabilnost.

00:28.920 --> 00:35.759
To je vjerojatno prvenstveno zato što se
bankarima pripisuje visoka ekonomska stručnost.

00:35.759 --> 00:44.380
Posebnu stručnost u bankarstvu nedvojbeno je stekao i prof.
Richard Werner, koji je kao stipendist Deutsche

00:44.380 --> 00:53.960
Bank u Tokiju doživio bankarsku krizu 1990-ih i imao
priliku osobno razgovarati s mnogim važnim akterima.

00:53.960 --> 00:59.875
Točno je analizirao procese i napisao knjigu
o tome, koja je u Japanu postala bestseler i

00:59.875 --> 01:03.840
čak zbacila Harryja Pottera s prvog mjesta.

01:03.840 --> 01:08.879
Kasnije je dugi niz godina bio član Shadow
Council-a Europske središnje banke (ESB),

01:08.879 --> 01:11.920
stručnog tijela koje moderira Handelsblatt.

01:11.920 --> 01:21.083
Napisao je nekoliko knjiga i u kolovozu 2025. dao
intervju u kojem pokazuje da neovisne središnje banke često

01:21.083 --> 01:25.560
ne doprinose stabilnosti, što bi im bio glavni zadatak.

01:25.560 --> 01:35.599
Umjesto toga, namjerno stvaraju i pucaju mjehuriće imovine, što
je dovelo do najdužih i najtežih gospodarskih kriza u povijesti.

01:35.599 --> 01:41.120
Sve je to moguće zahvaljujući
sposobnosti banaka da stvaraju novac.

01:41.120 --> 01:43.799
Kako se to stvaranje novca odražava?

01:43.799 --> 01:49.959
Zašto dovodi do toga da obični
građanin ima sve manje novca na raspolaganju?

01:49.959 --> 01:55.923
Kako bismo razjasnili ova pitanja, u nastavku ćemo
osvijetliti kreditni sustav, njegov nastanak i

01:55.923 --> 02:00.719
ulogu središnjih banaka u ovom prijevarnom sustavu.

02:00.719 --> 02:05.840
1. Kreditno poslovanje temelji se na stvaranju novca

02:05.840 --> 02:10.520
U središtu bankovnog poslovanja je izdavanje kredita uz kamatu.

02:10.520 --> 02:17.080
Pritom se polazi od toga da banke depozite
klijenata prosljeđuju drugim klijentima kao kredit.

02:17.080 --> 02:24.599
Banke, međutim, nevjerojatno, isti iznos mogu uvijek
iznova prosljeđivati drugim klijentima kao kredit.

02:24.599 --> 02:34.639
Uz potrebnu minimalnu pričuvu od 1 %, to znači da se svaki
euro može posuditi do 99 puta kako bi se naplatila kamata.

02:34.639 --> 02:46.080
Prikaz u bilanci banke tada izgleda kao da su svih 99 dužnika
položilo taj iznos u banku, iako nikada nisu izvršili depozit.

02:46.080 --> 02:54.360
Strogo govoreći, radi se o krivotvorenju poslovnih dokumenata
i zapravo je nezamislivo da vlade jednostavno prelaze preko.

02:54.360 --> 03:03.039
Time se prešutno tolerira da banke zlorabe svoj
povjerenički položaj upravitelja sustava obračuna gospodarstva.

03:03.039 --> 03:09.252
Usporedi li se bilanca prije i poslije,
postaje jasno da se količina novca samo tim

03:09.252 --> 03:13.960
kreditnim poslovima povećala za faktor 100.

03:13.960 --> 03:19.403
Svaka poslovna banka može tako stvarati novac,
samo se mora pridržavati pravila središnje

03:19.403 --> 03:22.960
banke o minimalnim pričuvama i stopama kapitala.

03:22.960 --> 03:29.439
U ranijim vremenima alkemičari – takozvani kemičari
srednjeg vijeka – željeli su stvoriti zlato ni iz čega.

03:29.439 --> 03:34.719
Bankama je to, takoreći, uspjelo,
doduše ne sa zlatom, ali s novcem.

03:34.719 --> 03:41.840
Vidi o tome i emisiju Kla.TV:
Ispovijest banke: Stvaramo novac ni iz čega.

03:41.840 --> 03:48.439
Zato se naš novčani sustav naziva “Fiat
Money” – to je latinski i znači: Neka bude novac!

03:48.439 --> 03:52.680
2. Kako je povijesno nastalo kreditno poslovanje?

03:52.680 --> 03:59.280
Posjedovanje zlata bilo je opasno pa su ljudi
oduvijek tražili načine da ga sigurno pohrane.

03:59.280 --> 04:02.120
To su u ranijim vremenima preuzeli zlatari.

04:02.120 --> 04:08.560
Razvili su iz te pomoći kreditno poslovanje,
što prof. Werner opisuje na sljedeći način:

04:08.560 --> 04:15.051
“Zlatari bili su iskusni u rukovanju plemenitim metalima i nisu
raspolagali samo znatnim zalihama, već i sefovima te

04:15.051 --> 04:22.040
obučenim snagama osiguranja – ponekad čak i malim
privatnim vojskama – koje su jamčile zaštitu njihove imovine.

04:22.040 --> 04:28.892
Tako nije izostalo da je stanovništvo sve više počelo
koristiti sefove zlatara kao sigurno mjesto za pohranu

04:28.892 --> 04:33.399
svojeg nakita, zaliha plemenitih metala i novčane imovine.

04:33.399 --> 04:39.506
Kad je zlato položeno kod zlatara, ovaj je izdao
potvrdu i nije dugo trebalo da deponenti počnu koristiti

04:39.506 --> 04:43.720
dokaz o svojoj pohranjenoj imovini kao sredstvo plaćanja:

04:43.720 --> 04:51.720
Kako bi nešto kupili, ustupili su potvrdu o depozitu prodavatelju,
na primjer potpisavši je na poleđini i prenijevši mu je.

04:51.720 --> 04:57.360
Kako bi se olakšali bezgotovinski prijenosi na
takvoj osnovi, sve više su se koristili certifikati o

04:57.360 --> 05:01.560
depozitu koji više nisu nosili ime izvornog deponenta.”

05:01.560 --> 05:05.800
Tako su zlatari stvorili europski papirnati novac.

05:05.800 --> 05:10.575
“U mjeri u kojoj su certifikati o depozitu
poprimali karakter općeg sredstva plaćanja,

05:10.575 --> 05:13.839
podizanje pohranjenog zlata postajalo je rjeđe.

05:13.839 --> 05:18.079
Velike količine zlata stoga su
ležale neiskorištene u sefovima zlatara.

05:18.079 --> 05:21.279
Time im se otvorila nova poslovna prilika:

05:21.279 --> 05:24.560
Mogli su posuđivati zlato i naplaćivati kamatu za to.

05:24.560 --> 05:30.519
Međutim, zlatarima nije bilo preporučljivo
posuditi preveliku količinu zlata koje su čuvali.

05:30.519 --> 05:34.439
No pronašli su način kako proširiti svoje poslovanje posuđivanja:

05:34.439 --> 05:38.537
Morali su svojim dužnicima jednostavno
uručiti certifikate o depozitu umjesto zlata,

05:38.537 --> 05:41.439
koji su se mogli koristiti kao papirnati novac.

05:41.439 --> 05:48.759
Zapravo je dužnik dobio samo komad papira, iako je svoje
dugove i složene kamate morao podmiriti “pravim” novcem.

05:48.759 --> 05:54.182
Strogo pravno gledano, certifikati o depozitu nisu
bili ništa drugo nego krivotvoreni dokumenti, koji

05:54.182 --> 05:57.879
su lažno predstavljali činjenice, dakle prijevara.

05:57.879 --> 06:05.800
Kamatni prihod bio je za zlatare, koji su na taj način praktički
postali bankari, čista dobit, za koju nisu morali puno raditi.

06:05.800 --> 06:14.020
Sve što su morali učiniti bilo je pobrinuti se da im se osiguraju
kolaterali poput naslova na zemljištu i drugoj imovini u

06:14.020 --> 06:19.319
dovoljnoj mjeri i da budu spremni ostvariti svoja potraživanja.”

06:19.319 --> 06:24.759
Što je veća bila spremnost na rizik, to su
više zlata koje im je povjereno posuđivali.

06:24.759 --> 06:31.530
Važno je bilo samo šutjeti o ovim poslovnim
praksama, kako mnogi njihovi klijenti ne bi istodobno

06:31.530 --> 06:36.000
htjeli natrag zlato i prijevara tako postala očita.

06:36.000 --> 06:42.042
Posljedice njihovog djelovanja, međutim, nisu mogli
sakriti, jer je dovelo do toga da se sve više bogatstva

06:42.042 --> 06:46.639
gomilalo kod njih, dok je stanovništvo postupno osiromašivalo.

06:46.639 --> 06:54.045
Tako je, primjerice, poznati ekonomist William Cunningham
(1849-1919.) usporedio djelovanje ovih privatnih

06:54.045 --> 07:03.079
bankara u Engleskoj sa spužvom koja je upijala cjelokupno
bogatstvo zemlje i ometala svaki gospodarski razvoj.

07:03.079 --> 07:10.060
Budući da je to naravno dovodilo do zavisti i zlobe,
bankari su trebali službeni institucionalni okvir koji

07:10.060 --> 07:13.600
će legalizirati njihovo poslovanje i pružiti im zaštitu.

07:13.600 --> 07:20.279
To im je uspjelo osnivanjem Bank of England 1694. godine.

07:20.279 --> 07:29.560
Tada je kralj Vilim III. Engleski prenio kraljevsku
povlasticu izdavanja valute na konzorcij privatnih bankara.

07:29.560 --> 07:35.639
Zauzvrat su mu oni trebali staviti na
raspolaganje neograničene kredite za njegove ratove.

07:35.639 --> 07:42.479
To je praktički bio trenutak rođenja privatnih središnjih banaka
i modernog bankarsko-kamatnog prijevarnog

07:42.479 --> 07:49.959
sustava, koji do danas, skriven pod ovim službenim
pokrovom, izvrsno cvjeta i proširio se diljem svijeta.

07:49.959 --> 07:54.199
3. Središnje banke – umnožavanje novca u velikom stilu

07:54.199 --> 08:02.199
Dok poslovne banke putem odobravanja kredita stvaraju nov novac,
umnožavanje novca središnjih banaka odvija se u velikom stilu.

08:02.199 --> 08:07.862
To se događa kupnjom vrijednosnih papira – poput
dionica i državnih obveznica – novcem koji smiju

08:07.862 --> 08:11.839
stvarati praktički neograničeno pritiskom na gumb.

08:11.839 --> 08:17.371
Državne obveznice su zadužnice koje
obvezuju državu na godišnje plaćanje kamata i na

08:17.371 --> 08:20.439
otplatu pripadajuće vrijednosti po dospijeću.

08:20.439 --> 08:29.463
Tako je, primjerice, Europska središnja banka (ESB) samo u
razdoblju od ožujka 2015. do kraja 2018. kupila državne obveznice

08:29.463 --> 08:35.279
u vrijednosti od oko 2,1 bilijuna eura od zemalja europodručja.

08:35.279 --> 08:44.534
Tijekom korona krize pokrenula je takozvani korona
program kupnje PEPP u iznosu od 1,35 bilijuna eura kako bi

08:44.534 --> 08:50.320
otkupila, ponajprije, državne obveznice zemalja europodručja.

08:50.320 --> 08:57.841
Sasvim nedavno, američka središnja banka Fed najavila je u
prosincu 2025. pokretanje programa otkupa obveznica

08:57.841 --> 09:06.720
kojim bi se mjesečno trebale otkupljivati američke državne
obveznice u vrijednosti od 40 milijardi američkih dolara.

09:06.720 --> 09:14.639
Dospiju li ove ogromne količine novca, stvorene ni
iz čega, u gospodarski ciklus, potiču inflaciju.

09:14.639 --> 09:22.159
Jer time što je više novca na raspolaganju, ali
nema više ponude, jednostavno sve postaje skuplje.

09:22.159 --> 09:25.840
Dakle, za istu robu treba platiti više.

09:25.840 --> 09:29.679
Time se imovinu građana doslovno spaljuje.

09:29.679 --> 09:34.639
4. Složene kamate stvaraju neizmjerne dugove

09:34.639 --> 09:39.592
Budući da banke općenito obračunavaju
složene kamate, dugovani iznosi rastu

09:39.592 --> 09:43.720
eksponencijalno, i to bez dodatnih troškova za banke.

09:43.720 --> 09:49.360
Jer one ne moraju ustupati dodatna
dobra niti pružati dodatne usluge.

09:49.360 --> 09:58.200
Na duži rok, kao što je to uobičajeno, primjerice, kod
državnih dugova, dugovani iznosi dosežu nezamislive veličine.

09:58.200 --> 10:10.201
Tako zajam od 100.000 € uz 8 % godišnje kamate u roku od deset
godina bez otplate naraste na preko 215.000 €, nakon

10:10.201 --> 10:22.559
20 godina već je 466.000 €, a nakon 50 godina
nevjerojatnih 4,69 milijuna € duga koji se mora otplatiti.

10:22.559 --> 10:32.480
Koje nevjerojatno bogatstvo banke mogu izgraditi koje stoljećima
stalno odobravaju kredite, može se pokazati sljedećim primjerom:

10:32.480 --> 10:45.259
Za samo 1 kg zlata, koje je posuđeno 250 godina uz 8 % kamate,
na kraju se duguje otplata koja je veća od ukupne količine

10:45.259 --> 10:51.879
zlata iskopane u svijetu do kraja 2024. od 216.265 tona.

10:51.879 --> 10:59.919
A Bank of England svoje poslovanje
obavlja već od 1694., dakle više od 330 godina.

10:59.919 --> 11:05.120
5. Središnje banke štite se od svake državne pravde

11:05.120 --> 11:10.499
Kako bi se zaštitile od pristupa pravosuđa u
ovom ogromnom prijevarnom sustavu, središnje

11:10.499 --> 11:13.799
banke su se preventivno maksimalno osigurale.

11:13.799 --> 11:20.540
To postaje vrlo jasno vidljivo kod Bank of England u
londonskom Cityju, Banke za međunarodna poravnanja u

11:20.540 --> 11:25.080
Baselu i Europske središnje banke u Frankfurtu na Majni.

11:25.080 --> 11:34.240
Njihova zemljišta ne pripadaju okolnoj državi, ona su
eksteritorijalna i stoga ne podliježu ni državnom pravosuđu.

11:34.240 --> 11:38.960
Vjerojatno se ne može jasnije
pokazati potencijal moći ovih banaka.

11:38.960 --> 11:43.960
Time su se pobrinule da ih nitko ne može pozvati na odgovornost.

11:43.960 --> 11:50.741
Kako bi se ova nevjerojatno privilegirana pozicija mogla
pravilno procijeniti, važno je, međutim, ne usmjeriti

11:50.741 --> 11:55.480
fokus izravno na banke, već na bankare koji stoje iza njih.

11:55.480 --> 12:02.753
Kao što je otkriveno u emisijama “Rothschildova zavjera” 1. i 2.
dio, globalni financijski i bankarski sustav

12:02.753 --> 12:11.039
izgradilo je nekoliko moćnih slobodnozidarskih bankarskih
obitelji, poput Rothschilda, Rockefellera ili Warburga.

12:11.039 --> 12:20.799
Oni su ti koji i dan danas kontroliraju ovaj ogromni
prijevarni sustav i time pljačkaju svjetsko stanovništvo.

12:20.799 --> 12:29.720
Budući da su očito svjesni ovog ogromnog zločina, učinili
su sve da nikada ne mogu biti pozvani na odgovornost za to.

12:29.720 --> 12:36.703
Također, oni su ti koji iz pozadine s
ogromnom snagom i utjecajem već dugo čine sve da

12:36.703 --> 12:41.080
sakriju mehanizam stvaranja novca od javnosti.

12:41.080 --> 12:47.646
Tako, primjerice, do danas, prema prof. Werneru,
stvaranje novca nije ispravno obrađeno u

12:47.646 --> 12:51.399
udžbenicima ekonomije niti opisano u bilo kojoj formuli.

12:51.399 --> 12:56.240
A to, iako je neophodno za izračun količine novca.

12:56.240 --> 13:04.639
Banke se u ekonomiji tretiraju kao da
samo prenose ušteđevinu jednih drugima.

13:04.639 --> 13:09.360
No, taj pristup je potpuno
pogrešan – kao što je opširno objašnjeno.

13:09.360 --> 13:15.519
Uvijek je bilo autora koji su prepoznali
proces stvaranja novca i ukratko pisali o njemu.

13:15.519 --> 13:22.440
Ali ovo saznanje do sada nije ušlo u
udžbenike koji se koriste na sveučilištima.

13:22.440 --> 13:29.556
To se zasigurno dogodilo s dobrim razlogom, jer kako je već
rekao automobilski tajkun Henry Ford: “Kad bi ljudi razumjeli

13:29.556 --> 13:34.200
novčani sustav, imali bismo revoluciju prije sutrašnjeg jutra.”

13:34.200 --> 13:42.287
Zaključak: Činjenica da je do sada samo vrlo malo ljudi prozrelo
ovaj prijevarni novčani sustav i da se ne obrađuje

13:42.287 --> 13:49.559
u udžbenicima, pokazuje koliko su uspješni ovi
banksteri bili u skrivanju njegovog pravog karaktera.

13:49.559 --> 13:58.159
Tako se prikriva da se stvaranjem novca bez istodobnog
stvaranja stvarne protuvrijednosti potiče inflacija.

13:58.159 --> 14:01.080
Jer sada ima više novca na raspolaganju.

14:01.080 --> 14:04.320
Ljudi dakle žele više kupiti tim novcem.

14:04.320 --> 14:09.699
No budući da se količina materijalne
imovine, usluga itd. nije povećala, veća količina

14:09.699 --> 14:12.879
novca jednostavno se raspoređuje na postojeće.

14:12.879 --> 14:18.840
To znači, cijene se povećavaju i stoga sve postaje sve skuplje.

14:18.840 --> 14:28.360
Tako se, primjerice, u Njemačkoj sama cijena kilograma
kruha od uvođenja eura 2002. više nego udvostručila.

14:28.360 --> 14:39.519
Pri uvođenju njemačke marke 1948. njegova je cijena u prosjeku
iznosila čak samo 41 pfenig, što danas odgovara oko 20 centi.

14:39.519 --> 14:46.932
Ovaj ogroman porast cijena bio je naravno i posljedica
kamata i složenih kamata, kao i rastućeg poreznog i nametnog

14:46.932 --> 14:51.840
opterećenja, što je dodatno povećalo cijenu svih proizvoda.

14:51.840 --> 14:59.765
Budući da ovaj sustav monetarne prijevare također
povećava državne izdatke za otplatu dužničkog tereta, država

14:59.765 --> 15:03.600
mora sukladno tome sve više povećavati poreze i namete.

15:03.600 --> 15:16.759
Oni su u Njemačkoj u razdoblju od 1960. do 2025.
porasli s 33,4 % na 41,8 % bruto domaćeg proizvoda.

15:16.759 --> 15:26.879
To znači da je vrijednost svih u Njemačkoj proizvedenih dobara i
usluga opterećena porezima i nametima u iznosu od gotovo 42 %.

15:26.879 --> 15:36.120
Sveukupno, ovaj razvoj dovodi do toga da je euro
samo od 2000. izgubio gotovo 40 % kupovne moći.

15:36.120 --> 15:43.440
Najveći je gubitak kupovne moći u odnosu na
nekretnine, jer su njihove cijene nerazmjerno porasle.

15:43.440 --> 15:49.215
Posljedica je,da si sve manje ljudi može
priuštiti vlastiti dom, odnosno da moraju raditi

15:49.215 --> 15:53.480
gotovo cijeli život kako bi otplatili dugove.

15:53.480 --> 16:02.492
U svojoj knjizi "Povijest središnjih banaka i porobljavanje
čovječanstva" bivši direktor južnoafričke središnje banke Stephen

16:02.492 --> 16:11.919
Mitford Goodson vrlo temeljito dokazuje da su ti razvoji izravna
posljedica sustava središnjih banaka i kamatne prijevare.

16:11.919 --> 16:19.519
U konačnici, prema Goodsonu, to vodi do potpunog
osiromašenja i na kraju do porobljavanja čovječanstva.

16:19.519 --> 16:28.399
Kako bi se zaustavio ovaj kobni razvoj, sada je potrebno
zajednički uvijek iznova u javnosti postavljati važna pitanja:

16:28.399 --> 16:35.919
Zašto je načelo stvaranja novca tako uspješno
skriveno od javnosti i nije podučavano u ekonomiji?

16:35.919 --> 16:44.919
Je li to još jedan dokaz da je financijska mafija
infiltrirala sva područja života, poput obrazovanja i znanosti?

16:44.919 --> 16:52.409
Je li neaktivnost vlada i šutnja vodećih
medija pred ovom ogromnom prijevarom znak da su i

16:52.409 --> 16:58.200
oni pomagači ili čak dio ove kriminalne mreže?

16:58.200 --> 17:03.067
Odgovor na sva ova pitanja zasigurno bi
zanimao cjelokupno prevareno svjetsko

17:03.067 --> 17:06.920
stanovništvo i postavio bi prave temelje za promjenu.

17:06.920 --> 17:14.664
Jer čovječanstvu ništa hitnije ne treba od novog i pravednog
financijskog sustava u kojem samozvani prevaranti više ne pune

17:14.664 --> 17:20.457
svoje džepove, već gdje je stvaranje novca
ponovno u potpunosti u rukama suverenih država, a

17:20.457 --> 17:25.079
banke bliske narodu odobravaju im kredite bez kamata.

17:25.079 --> 17:27.240
Sada je započelo novo doba!

17:27.240 --> 17:33.319
Kao što proljeće završava vlast zime,
tako sada era svjetla završava vlast tame!

17:33.319 --> 17:37.799
Želiš li i ti promijeniti svijet na
bolje, postani dio ovog novog doba!

17:37.799 --> 17:43.200
Budi svjetlo i nosi svjetlo ove emisije
dalje tako što ćeš je širiti i govoriti o njoj.

17:43.200 --> 17:51.559
Ako pak primijetiš da više ne ide samo, tada je krajnje vrijeme
da se udružimo i zajedno budemo nova nada za ovaj svijet!

17:51.559 --> 17:59.039
Zato se pridruži našem ogromnom Kla.TV pokretu, sve dok
tama ne postane svjetlo, i crpi novu nadu i hrabrost!

17:59.039 --> 18:09.059
Na https://www.kla.tv/mitwirken imaš jedinstvenu
mogućnost izravno i jednostavno sudjelovati u Kla.TV!

18:18.680 --> 18:25.440
To je poput zvuka dalekih sirena

18:25.440 --> 18:32.640
To je poput daha zore

18:32.640 --> 18:39.279
Duboko u srcu slutnja i čežnja

18:39.279 --> 18:47.220
Sigurnost: Sve će se jednom posložiti

18:59.839 --> 19:06.839
To je nemoćan bijes pomiješan s ljubavlju

19:06.839 --> 19:13.759
To je patnja koja kao plod donosi preobrazbu

19:13.759 --> 19:20.519
To je vjera u novi svijet Danas

19:20.519 --> 19:27.599
Koja već noću glasno pjeva o novom jutru

19:27.599 --> 19:34.480
I osjećamo, naše je vrijeme i spremni smo

19:34.480 --> 19:41.440
I osjećamo, naše je vrijeme i idemo naprijed

19:41.440 --> 19:50.220
I osjećamo da je naše vrijeme i surfamo s

20:02.519 --> 20:06.000
Sada je vrijeme kada istina izlazi na vidjelo

20:06.000 --> 20:09.480
Sada je vrijeme kada laž biva razotkrivena

20:09.480 --> 20:16.440
I oni koji kuju planove u tami konačno će biti razotkriveni!

20:16.440 --> 20:23.279
Sada je vrijeme kada se narodi dižu kao sunce i mjesec pravde

20:23.279 --> 20:33.420
Sada je vrijeme kada rastemo u
zrelosti i svi se bude iz televizijskog sna

20:37.079 --> 20:40.559
Sada je vrijeme kada istina izlazi na vidjelo

20:40.559 --> 20:44.039
Sada je vrijeme kada laž biva razotkrivena

20:44.039 --> 20:50.920
I oni koji kuju planove u tami konačno će biti razotkriveni!

20:50.920 --> 20:57.759
Sada je vrijeme kada se narodi dižu kao sunce i mjesec pravde

20:57.759 --> 21:08.160
Sada je vrijeme kada rastemo u
zrelosti i svi se bude iz televizijskog sna

21:08.160 --> 21:11.640
Sada je vrijeme kada istina izlazi na vidjelo

21:11.640 --> 21:15.079
Sada je vrijeme kada laž biva razotkrivena

21:15.079 --> 21:16.480
Sada!
