"Kakve veze glavne trenutne vruće teme imaju s digitalizacijom i umjetnom inteligencijom..."

02.10.2025 | www.kla.tv/39013

[Moderator:] Danas u našem studiju pozdravljamo Ernsta Wolffa. Hvala vam što ste danas odvojili vrijeme da s nama razjasnite neka goruća pitanja. [Ernst Wolff:] Hvala vam puno na pozivu. [Moderator:] Da, gospodine Wolff, Vi ste jedan od vodećih stručnjaka kada su u pitanju aktuelna finansijska dešavanja i odluke o finansijskoj politici. I o tome bismo danas željeli razgovarati s vama. Trenutnu svjetsku situaciju karakterizira ogromna konfuzija. Dakle, ratovi u Ukrajini, u Gazi, svijet koji svakim danom postaje sve digitalniji. Dodajte tome i globalno rastuće planine duga. Čovjek ih nikad nije mogao prestati nabrajati. Zatim imamo ove zanimljive ličnosti koje proganjaju medije svuda, poput Trumpa, Muska i Putina, koje dijele mišljenja. Toliko je aktera, događaja i dešavanja u toku koji nas veoma brinu i zaista postavljaju veliko pitanje: da li su ove stvari možda nekako povezane? I zato će današnja diskusija biti o stavljanju važnih događaja u cjelokupni kontekst. Dakle, predložio bih da počnemo s ratom u Ukrajini. Šta je zajedničko ratovima u Ukrajini i Gazi? [Ernst Wolff:] Definitivno profiter. Dakle, profiteri u pozadini su, naravno, velike kompanije za proizvodnju oružja. A iza kompanija iz sektora odbrane trenutno se nalaze veliki upravitelji imovinom na Wall Streetu, s BlackRockom na čelu, a slijede ga Vanguard i State Street. A s druge strane, naravno, tu su i velike digitalne korporacije, „Veličanstvena sedmorka“ Silicijske doline [vodeća svjetska lokacija za IT i visokotehnološku industriju]. Danas su sve odbrambene kompanije direktno zavisne od digitalne industrije. Bez digitalne industrije, ništa više ne funkcioniše. I ovaj kompleks trenutno zarađuje nevjerovatnu količinu novca. Prvo, rat u Ukrajini, ali i u Pojasu Gaze. I, naravno, ako se rat na Bliskom istoku nastavi, ako dovede do rata protiv Irana. Imam najgore strahove jer su jednostavno okusili krv i znaju da se na ovaj način može zaraditi mnogo novca. Što se tiče Ukrajine, mora se reći da čak i ako rat u nekom trenutku završi, jasno je da će isti osumnjičeni nastaviti zarađivati novac. Zato što je gospodin Zelenskij povjerio rekonstrukciju Ukrajine kompaniji BlackRock, mislim da je to bilo u oktobru 2023. godine. [Moderator:] Da, a imamo i zanimljiv citat Zelenskog. Možemo li ga samo ukratko prikazati? Citat koji je izgovorio na Govoru nacije 2022. godine: „Mi već jesmo, i nastavit ćemo biti, lideri u digitalnoj transformaciji naše države i našeg društva.“ [Ernst Wolff:] Vrlo je zanimljiv fenomen da dvije zemlje trenutno prednjače u digitalizaciji. Jedna država je Izrael, druga je Ukrajina. Obje su u ratu. Rat znači da je zaštita podataka obustavljena i da korporacije za podatke, tj. korporacije koje prikupljaju sve podatke, mogu djelovati manje-više nesmetano. Zanimljivo je da u Kijevu postoji mali okrug koji se zove Mala Silicijumska dolina, gdje se nalaze sve velike IT kompanije iz Silicijumske doline i tamo zapravo mogu sasvim slobodno raditi. Mali primjer ovoga je kompanija „Clearview“, koja koristi prepoznavanje lica. Naišli su na zakonska ograničenja u Americi, a zatim su otišli u Ukrajinu i tamo usavršili prepoznavanje lica. [Moderator:] Situacija u kojoj svi dobijaju. [Ernst Wolff:] Da. [Moderator:] Nevjerovatno. U svojim predavanjima više puta govorite o digitalno-finansijskom kompleksu. Možete li nam to ponovo ukratko objasniti? Šta pod tim mislite? [Ernst Wolff:] Američki vijek je iza nas. To je bio vijek američkog bankarstva. Dakle, mora se reći da su 20. vijekom dominirale američke banke s Wall Streeta. Oni su bili veliki profiteri dva svjetska rata. Oni su manje-više vladali svijetom. Ali od 1970-ih nadalje iskusili smo ono što je poznato kao financijalizacija, što znači da je finansijski sektor postajao sve jači. I tokom ove financijalizacije, stalno su odobravani novi finansijski proizvodi. I hedž fondovi, na primjer, tamo su također bili dozvoljeni. I zato su upravitelji imovinom postali tako jaki. Dakle, moglo bi se reći da su od 2000. godine, otprilike na prelazu u novi milenijum, upravitelji imovinom postali najmoćniji ljudi na Wall Streetu. I naravno, jedan od njih je lider – to je BlackRock. Glavni dioničar BlackRocka je drugi najveći upravitelj imovinom, Vanguard. Oboje su, pak, glavni dioničari trećeg i četvrtog najvećeg upravitelja imovinom, odnosno State Streeta i Fidelityja. Dakle, ne možete koncentrirati više moći u svojim rukama. Osim toga, oni su također braća i sestre sa Silicijskom dolinom jer su BlackRock, Vanguard i State Street glavni dioničari šest od sedam najvećih korporacija u Silicijskoj dolini. Dakle, nastala je simbioza između starog instrumenta moći, naime novca, i novog instrumenta moći, podataka. Dakle, sada živimo u novoj eri, barem u posljednjih 30 godina, u kojoj podaci postaju sve važniji. A po mom mišljenju, podaci su sada čak i vrijedniji od novca. Dakle, novac je jedno sredstvo moći, drugo i važnije sredstvo moći sada su podaci. [Moderator:] To znači da ste sada spomenuli vezu između vještačke inteligencije i cijelog razvoja i finansijskog sistema. Postoje li još neke veze? [Ernst Wolff:] Najvažnija veza između vještačke inteligencije i finansijskog sistema je jednostavno to što je "Aladin" [IT sistem za analizu svih finansijskih podataka širom svijeta iz sekunde u sekundu, tj. Mreža za investiranje u imovinu, obaveze, dugove i derivate], BlackRockov sistem za analizu finansijskih podataka, koji je g. Fink osnovao 1988. godine, postavljen u Microsoftov oblak 2023. godine i putem njega povezan s vještačkom inteligencijom. To u suštini znači da nijedan normalan ljudski broker ili trgovac dionicama više ne može konkurirati BlackRocku. Sve ove informacije koje se prenose u nanosekundama su nešto što nijedan ljudski mozak ne može pratiti. I vidjeli smo baš prošle sedmice kako ovo koristi BlackRocku. Prošle sedmice, treća najveća banka u SAD-u, Citibank, predala je cjelokupno upravljanje imovinom kompaniji BlackRock. To iznosi 80 milijardi američkih dolara. Ovo će jednostavno na trenutak biti prepušteno BlackRocku jer BlackRock ima bolji uvid u svjetske finansijske tokove od bilo koga drugog. [Moderator:] Ovo je ludilo. U redu. Već ste spomenuli Larryja Finka. Tu postoji veoma zanimljiva veza. Prošle godine, niotkuda, Klaus Schwab je dao ostavku na svoju glavnu poziciju u WEF-u. I bilo bi mi jako zanimljivo znati. Šta se tamo zapravo dogodilo? [Ernst Wolff:] Postoji direktna veza. Klaus Schwab je imenovao Larryja Finka u upravni odbor WEF-a 2019. godine. Tako da njih dvoje od tada sjede zajedno u upravnom odboru. Samo je Klaus Schwab tada uradio nešto što se, po mom mišljenju, gospodinu Finku uopšte nije svidjelo. U 2020. godini, ubrzo nakon izbijanja velike zdravstvene krize - ne želim sada spominjati ime - objavio je knjigu pod nazivom "Veliko resetiranje" u julu 2020. I ova knjiga se proširila širom svijeta, postala bestseler i privukla je veliku pažnju, međunarodnu pažnju, na WEF. I upravo to je ono što potpuno protivrječi strategiji gospodina Finka. Gospodin Fink uvijek voli raditi u pozadini. Od 1988. godine, on je uglavnom nezapaženo preuzimao sve više i više moći, i to mu se jednostavno nije moglo svidjeti. I zato mislim da je Larry Fink sada u procesu potpune kontrole nad WEF-om. Zanimljivo je da je cijeli ovaj sukob postao poznat zahvaljujući Wall Street Journalu. Ako pogledate ko je vlasnik Wall Street Journala, on pripada News Corpu, a glavni dioničar News Corpa je BlackRock. Dakle, Larry Fink je mogao spriječiti ovo objavljivanje. Nije. Stoga je bio vrlo svjestan da se gospodin Schwab uništava širom svijeta i stoga je odgovoran za to što je Klaus Schwab sada marginaliziran. Što ne znači da je WEF marginaliziran. WEF će nastaviti funkcionirati. WEF je nevjerovatna mreža koja, na primjer, izuzetno dobro funkcioniše u Kini. U Tianjinu se održava godišnji sastanak koji je barem jednako velik kao i sastanak u Davosu, gdje kineski premijer uvijek drži prvi govor. Dakle, znate koliko dobro ova mreža funkcioniše. [Moderator:] Već smo mnogo pričali o velikoj moći digitalnih i finansijskih kompanija. Sada smo na pragu uvođenja digitalnog eura u oktobru. Možete li ovdje objasniti šta ovo znači? [Ernst Wolff:] Veliki problem s kojim živimo je taj što naš monetarni sistem, onakav kakav je do sada funkcionisao, više ne može funkcionisati dugoročno. Dakle, sada imamo ogromnu globalnu planinu duga od preko 350 biliona dolara. Samo SAD su u dugu od preko 37 biliona dolara. Ovo neće funkcionisati na duge staze. Dakle, u nekom trenutku, ovaj sistem će se urušiti. Održavan je u životu ekstremnim manipulacijama, ali u pozadini se razvija novi sistem. I zanimljivo je da smo upravo razgovarali o Larryju Finku i Klausu Schwabu, a 2019. godine u Davosu je osnovan konzorcij za razvoj ovog digitalnog centralnobankarskog novca. Dakle, najmanje šest godina ljudi intenzivno rade na tome u pozadini. Više od 130 centralnih banaka sada razvija novac. Dakle, ovaj novi novac će doći. I ovaj novi novac će doći istovremeno s ukidanjem gotovine. Tada ćemo svi biti manje-više prisiljeni da pribjegnemo ovom novcu. To naravno znači da možemo biti divno kontrolirani jer će ovaj novac biti programabilan. Prvo, ovo može imati rok trajanja. Individualne poreske stope i individualne kamatne stope će nam biti diktirane. Moći ćemo se povezati sa sistemom socijalnog kreditiranja. Ali će također moći da nas potpuno isključe iz svih finansijskih tokova. Dakle, to znači potpunu kontrolu. A ono što mnogi ljudi ne znaju jeste da je ovo prvi dvoslojni monetarni sistem koji je ikada postojao. Postojat će „veleprodaja CBDC-a“ [CBDC: digitalna valuta centralne banke, veleprodaja]. Ovo je CBDC kojim se trguje između centralne banke i glavnih finansijskih korporacija, tj. velikih osiguravajućih kompanija, hedž fondova i penzionih fondova. I biće „maloprodajni CBDC“ za nas obične građane. A sada dolazim do digitalnog eura. Prema riječima gospođe Lagarde, digitalni euro bi trebao biti uveden ove jeseni. Mnogi ljudi se boje da će morati koristiti euro u svakodnevnom životu. Ja u to ne vjerujem. Dakle, mislim da će prvo početi tako što će uvesti ovaj veleprodajni CBDC među glavnim finansijskim igračima, a zatim kasnije uvesti i ostale CBDC-ove. Bilo je velikih problema s uvodom. Sprovedena su četiri testa. Prvi test je bio u Karipskoj uniji. Drugi je bio na Jamajci. Treći je bio u Nigeriji. A četvrti ne znam gdje je trenutno bio. U svakom slučaju, bila su četiri glavna testa. I svi su ti testovi krenuli po zlu. Dakle, ljudi, čak ni u Nigeriji, nisu bili spremni prihvatiti ovaj novi novac. I zato sada moramo krenuti drugačijim putem. To ne možeš tek tako ponuditi ljudima. Ne možete to uraditi pritiskom kao u Nigeriji. Dakle, gotovina je bila strogo ograničena. Odjednom su počele naplaćivati naknade koje prije nisu bile naplaćivane. Ipak, nisu uspjeli da ovaj novac široko rasprostru među stanovništvom. I zato idemo drugačijim putem. A drugi način sada je putem ovih „stablecoina“ [posebnih „stabilnih“ digitalnih valuta]. Stoga ne čudi što američki predsjednik poput Trumpa trenutno toliko promovira stablecoine. Stablecoini nisu ništa drugo nego uvođenje CBDC-a kroz mala vrata jer su stablecoini jednako programabilni kao i CBDC. [Moderator:] Vau. Dakle, da rezimiram. Dobijamo novi monetarni sistem. Ernst Wolff: Da. [Moderator:] Šta funkcioniše potpuno drugačije? Još uvijek imam jedno pitanje: Vjerujem da se decenijama zalažu za kolaps trenutnog finansijskog sistema. Ali do sada, prosječan građanin nije primijetio apsolutno ništa. [Ernst Wolff:] Da, to je zbog masovne manipulacije. Dakle, posljednjih godina urađene su stvari koje ranije nisu bile ni zamislive. Dakle, to je počelo 1970-ih s financijalizacijom. Na primjer, do 1980-ih, otkup dionica bio je zabranjen jer se smatrao nepoštenom manipulacijom tržišta. Onda im je to iznenada bilo dozvoljeno. Prije nije bilo hedž fondova [fondovi kapitala koji se prvenstveno fokusiraju na rizična ulaganja], ali onda su odjednom dozvoljeni. Nikada prije nismo preuzeli toliko duga kao danas. Danas se dugovi jednostavno proglašavaju posebnom imovinom. Dakle, na djelu je nevjerovatna manipulacija. I ja sam lično zapanjen koliko su daleko otišli. Ali naravno da će u nekom trenutku postojati krajnja tačka. U nekom trenutku ovaj sistem više neće funkcionisati. I insajderi to znaju. Oni to sada rade. Sada živimo u završnoj fazi ovog sistema. I ovu posljednju fazu glavni igrači koriste da još jednom opljačkaju ovaj sistem. Dakle, živimo u apsolutnoj pljački svega i svakoga unutar ovog sistema. [Moderator:] To je hrabra izjava. I ovo uvođenje novog monetarnog sistema bi to ponovo odgodilo, koliko ja razumijem? [Ernst Wolff:] Da, ne znam kako će ovo sada biti predstavljeno. Dakle, hoće li ovo sada funkcionirati putem ovih stabilnih kriptovaluta, koje se mogu uvesti na mala vrata. Dakle, postoji nekoliko mogućih scenarija. Dakle, naravno je moguće da će u nekom trenutku doći do velikog sajber pada [istovremenog kvara mnogih PC sistema širom svijeta] i onda će nam svima biti rečeno, žao nam je, vaši bankovni računi se više ne mogu održavati u trenutnom obliku. Sve ovo možemo uraditi samo putem CBDC-a. To bi bila jedna mogućnost. Druga mogućnost je pribjegavanje najekstremnijoj mjeri, ratu, a zatim, u kontekstu ovog rata, reći, pa, žao nam je, da bismo nastavili postojati, moramo pribjeći ovoj novoj valuti. Ali postoji i mogućnost da se to uradi na neki drugi način. Na primjer, o rastućoj nezaposlenosti. Trenutno se suočavamo s mnogim bankrotima i naglim porastom nezaposlenosti. Ovo ima veze s efektom domino umjetne inteligencije. I tako ćemo u narednih nekoliko godina, u narednih nekoliko mjeseci, ali i u narednih nekoliko godina, imati stotine miliona nezaposlenih ljudi širom svijeta. I naravno, moguće je da će vlade u nekom trenutku reći, pa, moramo vratiti nezaposlene u sistem kao potrošače. Plaćamo im univerzalni osnovni dohodak. Dakle, ovaj univerzalni osnovni dohodak će vjerovatno biti veoma velika tema u bliskoj budućnosti. A kada to platite, sumnjam da ćete to platiti u obliku CBDC-a, a istovremeno će se, naravno, i ostale isplate od države vršiti u CBDC-ima, na primjer, isplate penzija. Dakle, ako biste u novom sistemu imali nezaposlene i penzionere, već biste imali veliki dio stanovništva u ovom novom sistemu. [Moderator:] Povezan sa svim korisnicima dječjeg dodatka [Ernst Wolff:] Sve je moguće, da, tačno. [Moderator:] ... službenici, zaposlenici. Sada ste govorili o rastućem broju nezaposlenih kao rezultat razvoja umjetne inteligencije. Možete li to malo detaljnije objasniti? [Ernst Wolff:] Pa, vještačka inteligencija je nevjerovatno napredna nego što većina ljudi pretpostavlja. Dakle, vještačka inteligencija, pa, nedavno su tamo radili neke testove. Trenutno se intelektualno ocjenjuje IQ u rasponu od 150 do 160. Dakle, 160 odgovara Ajnštajnovom IQ-u. I morate znati da se znanje u oblasti vještačke inteligencije trenutno udvostručuje svaka tri do četiri mjeseca. To znači da smo na ivici da IQ umjetne inteligencije daleko premaši ljudsku. I naravno, u vezi s humanoidnim robotima ili 3D printerima, na primjer, to znači da će se mnogi proizvodni procesi u budućnosti odvijati bez ljudi. Dakle, posebno u oblasti humanoidnih robota, osoba koja negdje radi kao zanatlija uči iz vlastitog iskustva i stoga postaje sve bolja i bolja. Humanoidni robot koji obavlja isti posao može se putem umjetne inteligencije povezati s 10.000, 100.000 ili milion drugih robota koji obavljaju isti posao, a zatim će učiti 10.000, 100.000 puta ili milion puta brže. To znači da će ljudi u nekom trenutku izgubiti šansu da se bore protiv vještačke inteligencije. Želio bih istaći da su intervjui koje je vodio Jeffrey Hinton zanimljivi. Jeffrey Hinton je bivši glavni programer umjetne inteligencije u Googleu. On je 75-godišnjak. Podnio je ostavku prije dvije godine, u maju '23, rekavši da je cijela stvar previše opasna. Jeffreyja Hintona su nedavno pitali šta bi preporučio svom unuku, koju karijeru bi trebao da nastavi. Rekao je da bih preporučio svom unuku da postane vodoinstalater, ali da mu mogu garantirati posao samo na oko pet godina. Dakle, možete vidjeti koliko nevjerovatno brzo napreduje ovaj razvoj. Nažalost, ljudima se o ovome uopšte ništa ne govori. A najgore je što političari ne spominju ni jednu jedinu riječ o tome. Jer bi to bila najveća i najvažnija tema o kojoj bi svi morali stalno pričati. [Moderator:] Zato je i ovaj današnji intervju. Išao bih korak dalje. Sada smo čuli da EU želi uvesti digitalni identitet za svakog građanina od 2026. godine. Da li je ovo na bilo koji način povezano sa cijelim razvojem? [Ernst Wolff:] Da, da, sve je povezano. Dakle, digitalni ID je apsolutno neophodan jer kada dođe CBDC, to znači da će svako od nas imati "novčanik" [digitalni novčanik], vjerovatno na svom mobilnom telefonu ili pametnom telefonu. A onda se mora osigurati da se svi mogu identifikovati kako ljudi ne bi mogli pristupiti drugom "novčaniku". Dakle, ako vlada, na primjer, isključi nekoga ko se smatra demonstrantom ili problematičnim subjektom iz svih finansijskih tokova, onda, ako nema digitalnog identifikacionog dokumenta, ta osoba bi mogla otići kod svog prijatelja ili rođaka i pitati: "Možete li izvršiti plaćanja za mene koristeći svoj račun?" Ali ako se osoba može identificirati putem elektronske identifikacije, onda je ona zapravo marginalizirana. Dakle, apsolutna i potpuna kontrola je moguća. I to je put kojim se trenutno nalazimo. [Moderator:] Ono što trenutno doživljavamo u Njemačkoj jeste da AfD doživljava neviđeni uspon. Kakav je stav AfD-a o svim ovim dešavanjima? [Ernst Wolff:] Po mom mišljenju, AfD je manje-više ekvivalent onoga što se dogodilo u Argentini s gospodinom Mileijem ili što se dogodilo u SAD-u s gospodinom Trumpom. Dakle, ljudi koji ne razumiju cijeli kontekst u pozadini polažu svoju vjeru u neku vrstu spasitelja. Tada im se nešto obeća, ali zaista biste trebali vrlo pažljivo pogledati. Dakle, zaista morate pažljivo pogledati AfD. Prvo, AfD podržava regrutaciju, drugo, podržava NATO, savez koji su oduvijek predvodile SAD, i treće, nikad ne čujem da AfD kritikuje digitalne korporacije. Naprotiv, gospođa Weidel je u to vrijeme čak razgovarala s gospodinom Muskom u Riesi, ili se manje-više bacila na njega, i bila je zadovoljna što je gospodin Musk nešto rekao o AfD-u. Musk i dalje objavljuje o AfD-u, a prije samo nekoliko dana je ponovo rekao da samo AfD može spasiti Njemačku. Dakle, AfD nije ništa više od još jednog dijela ovog digitalno-finansijskog kompleksa. Dakle, niko ne bi trebao vjerovati da će bilo ko ko danas sjedi u Parlamentu donijeti bilo kakve veće promjene za nas. Ovo se odnosi na lijevu stranu, na desnu stranu. Dakle, cijela ova razlika između ljevice i desnice nije ništa više od obmanjivanja javnosti. Živimo u vremenu u kojem sve te vrijednosti iz prošlosti više nisu važeće. Živimo u novom dobu i treba se oslanjati na svoj razum, a ne na svoj stav negdje s lijeve ili desne strane. [Moderator:] Dakle, u svojim intervjuima više puta spominjete kompaniju Palantir. Veoma zanimljiva kompanija. Ovdje imamo logo. Imam dva pitanja o ovome. Prvo, šta Palantir znači u ovom vremenu? I drugo, da li već imate informacije o tome da li postoje slični projekti u Rusiji ili Kini? [Ernst Wolff:] Definitivno postoje slični projekti, ali prvo pogledajmo Palantir. Palantir je osnovao Peter Thiel 2004. godine. Ko je Peter Thiel? Peter Thiel je jedan od suosnivača PayPala. Dakle, on je bivši prijatelj Elona Muska. Peter Thiel se vrlo rano fokusirao na prepoznavanje lica i digitalnu industriju te je osnovao ovu kompaniju. I uz pomoć CIA-e. Dakle, CIA je također tada doprinijela određenom iznosu. I zanimljivo je da ova kompanija nije postala aktivna samo za CIA-u, već i za NSA, za FBI, a sada radi i za Pentagon. Također radi za ukrajinsku vojsku u odabiru ratnih ciljeva, a također i za izraelsku vojsku u odabiru ratnih ciljeva. Palantir je jedna od kompanija koja je ostvarila najveći rast na berzi u posljednjih nekoliko mjeseci. Sada ima veoma visoku tržišnu vrijednost. Kompanija je preuzela nevjerovatnu količinu moći jer živimo u vremenu u kojem ne samo novac igra ulogu, već i podaci. I nema nikoga ko posjeduje zaista kritične podatke više od Palantira. Dakle, za mene je uloga koju Peter Thiel igra u ovome također zanimljiva. Peter Thiel je rođen u Njemačkoj, zatim je odrastao u Africi, a sada je jedna od najvećih ličnosti u Silicijskoj dolini. Tako se Peter Thiel pobrinuo i da njegovi ljudi budu pozicionirani u Trumpovom kabinetu. Dakle, Trumpov savjetnik za kriptovalute [digitalne valute] i umjetnu inteligenciju je čovjek po imenu David Sachs. Ovaj David Sachs također dolazi iz ove grupe takozvane PayPal mafije. Dakle, on je također prijatelj Petera Thiela. I moram reći, svako ko posjeduje onoliko podataka koliko Peter Thiel ima barem onoliko moći koliko i neko ko posjeduje onoliko novca i ima onoliko moći u finansijskom sistemu koliko Larry Fink. Pa, mislim da ako biste se danas pitali ko su najmoćniji ljudi na svijetu, Larry Fink i Peter Thiel bi za mene bili na samom vrhu. [Moderator:] Spomenuli ste PayPal mafiju. Zašto mafija? [Ernst Wolff:] Da, jer je PayPal već preuzeo druge kompanije koristeći mafijaške metode i, naravno, također je osigurao podatke od drugih. Prilično je zanimljivo da je Peter Thiel, na primjer, bio jedan od suosnivača Facebooka. I jedno pitanje koje mnogi ljudi nikada sebi nisu postavili je zašto je Facebook besplatan? Ljudi nikada nisu postavili isto pitanje o WhatsAppu. Niko ne pita zašto je WhatsApp besplatan? Ove stvari su besplatne jer prikupljaju podatke. I mnogo novca se zarađuje s ovim podacima u pozadini. I s ovim podacima, mnogo moći je preuzeto. Dakle, zanimljivo je da je Peter Thiel jedna od osoba koja je od samog početka zaista imala prste u svemu tome. Dakle, ne samo osnivač PayPala, već i prvi sufinansijer Facebooka, tako blisko povezan s gospodinom Zuckerbergom. A ono što je također zanimljivo jeste da je on neko, baš kao i Larry Fink, ko voli ostati u pozadini. Dakle, upravo smo imali sastanak u Bijeloj kući, gdje je bio Mark Zuckerberg, gdje je bio Bill Gates, a njih dvojica su sjedili pored Donalda Trumpa i njegove supruge Melanije. Peter Thiel nije bio tamo. Dakle, čovjek voli ostati u pozadini. On vuče konce iza kulisa. [Moderator:] Da, ovaj poslovni model, morate ga ponovo objasniti. Kako se novac zarađuje pomoću podataka, u praktičnom smislu, možda koristeći primjer? Toliko da možete pokrenuti cijeli Facebook s njim. [Ernst Wolff:] Podaci su danas najvažnija stvar jer se s njima zarađuje mnogo novca. Dakle, ako tačno znate šta neko kupuje, ako tačno znate gdje se neko nalazi, onda toj osobi uvijek možete dati upravo one ponude za koje znate da će ih odmah prihvatiti. Dakle, vrlo zanimljiv primjer, koji je sada malo stariji, jeste da je Amazon znao dvije sedmice ranije od žene koja je trudna na osnovu podataka o prodaji. Dakle, prije nego što su žene od svog ginekologa saznale da su trudne, Amazon je već znao da su te žene trudne na osnovu njihovog ponašanja prilikom kupovine dvije sedmice ranije. I naravno, možete jednostavno pretražiti podatke kako biste vidjeli šta trudnice vole kupovati, a zatim im poslati pravu reklamu putem mobilnog telefona ili računara. A onda i oni to kupe. Dakle, ovo su poslovi vrijedni milijarde dolara u pozadini. Takvi pokreti su, naravno, u toku i u Rusiji i Kini. Tu se osnivaju kompanije poput Palantira. Dakle, mora se reći da mi ovdje na Zapadu ne znamo mnogo o Kini. Ali koliko je Kina daleko stigla u prepoznavanju lica i razvoju umjetne inteligencije bilo je očigledno tokom velike zdravstvene krize. Dakle, u Kini je postalo toliko loše da je, na primjer, u Šangaju, kada su uvedene mjere izolacije, ljudima rečeno da im nije dozvoljeno da napuštaju svoje domove ili izlaze na balkon. Ako bi neko izašao na balkon, dron bi preletio i glasno objavio ime te osobe kako bi sve komšije bile svjesne da neko krši zakon. Dakle, možete vidjeti da Kina ni na koji način ne zaostaje. Naprotiv, Kina također ima sistem socijalnog kredita - što neki ljudi osporavaju. Ovo je apsolutna besmislica kada znate sve što se dogodilo u Kini samo tokom zdravstvene krize. Inače, također i hitno upozorenje u vezi s elektronskom identifikacijom. Dakle, u Kini je QR kod korišten tokom zdravstvene krize na sličan način kao što će se kasnije koristiti e-ID. U Kini je nekoliko banaka bankrotiralo zbog kolapsa velike kompanije za nekretnine. Ljudi koji su imali račune u tim bankama izgubili su sav svoj novac. Ovi ljudi su htjeli demonstrirati i ujutro su primijetili na svojim mobilnim telefonima da im je zdravstveni kod crven. Dakle, bilo im je onemogućeno da demonstriraju na ovaj način. Dakle, ovo je svijet u koji ćemo kliziti ako ova elektronska identifikacija zaista postane stvarnost. [Moderator:] Dobro. Još jedan posljednji komentar. Našao/la sam zanimljivu rečenicu ispod jednog od tvojih videa. Neko bi mogao reći da je sve što se dešava sasvim u redu, ali samo jedna stvar može pomoći: trebam uživati u životu dok još mogu. Šta kažete na to? [Ernst Wolff:] Da, i ja to pokušavam, ali moram malo oklijevam oko druge rečenice, pa dok još mogu. Mislim da će se ovo nastaviti još dosta dugo. Čovječanstvo je već pretrpjelo velike krize, a to se nastavilo i nastavit će se i nakon ove krize. Pa, i ja sam rođen u Kini, a kineski znak za krizu sastoji se od dva znaka. Jedno je opasnost, a drugo je prilika. I mislim da čak i u najgorim vremenima, u najvećim previranjima u historiji, čovjek mora vidjeti ne samo opasnosti, već i prilike. Sama vještačka inteligencija nije kriva za ono što se dešava. Krivi su ljudi koji koriste ovu vještačku inteligenciju. I nažalost, trenutno se umjetna inteligencija koristi u korist vrlo malog broja korporacija. Ako bi se vještačka inteligencija koristila sada, za dobrobit svih nas, onda moramo reći da bismo se suočili sa zlatnom budućnošću. Kad bismo svi mogli prepustiti sve te neugodne poslove koje ljudi još uvijek moraju obavljati vještačkoj inteligenciji, onda bi ljudi bili slobodni da rade ono što im je zapravo namijenjeno. Mogli su biti kreativni, mogli su stvarati muziku, mogli su čitati knjige, mogli su se okupljati i živjeti bez pritiska posla. Dakle, ne bi bilo granica ljudskoj kreativnosti. Problem je što je vještačka inteligencija trenutno u rukama vrlo, vrlo malo ljudi i vrlo malo kompanija koje su zainteresirane samo za sebe. I to je veliki problem koji moramo promijeniti. [Moderator:] Imate li neke završne napomene kada sve ovo sagledate zajedno? [Ernst Wolff:] Da, vjerovatno živimo u najvećem preokretu u cijeloj historiji čovječanstva. I živimo na kraju jednog ogromnog ciklusa. I po mom mišljenju, cijela stvar ide mnogo dalje od onoga što se trenutno raspravlja u alternativnim krugovima. Jer ako zamislimo da će vještačka inteligencija zapravo preuzeti onoliko koliko sada izgleda, onda će novac na kraju postati potpuno nepotreban. Jer će tada sav posao na svijetu uglavnom, preko 90 posto, obavljati roboti. Ovi roboti će imati neograničene proizvodne mogućnosti. A ako se sjetimo, šta novac zapravo znači? Novac se pojavio nakon barter ekonomije, razvio se iz barter ekonomije i oduvijek je bio odraz toga koliko je ljudskog rada uključeno u bilo koju datu robu. Dakle, proizvod je skup jer je u njega uloženo mnogo ljudskog rada. Drugi proizvod je vrlo jeftin jer zahtijeva malo ljudskog rada. Ali ako ovaj ljudski rad više ne igra ulogu u društvu, ako sve preuzme vještačka inteligencija, onda ni novac više neće igrati ulogu. Dakle, zaista živimo na pragu, na historijskom pragu. Nešto se mora dogoditi. Moramo shvatiti da čovječanstvo samo kontrolira sve što se događa i da se ova nova tehnologija ne koristi da nas sve podredi nekolicini. Ono što lični savjet mogu dati, posebno kada su u pitanju djeca i mladi, jeste da budu oprezni da se ne zanesu previše ovom digitalnom sferom i ne povjeruju svemu što im se predstavlja. Zato uvijek preispitajte svaku informaciju. Ko će me obavijestiti? Šta je njegovo interesovanje? Šta on hoće od mene? Onda objektiviziraš cijelu stvar. Kada je u pitanju vještačka inteligencija, a posebno njena upotreba, zaista se mora biti veoma oprezan kada su u pitanju mladi ljudi. Nažalost, trenutno postoji mnogo učenika, mnogo studenata, čiji se radovi izrađuju korištenjem umjetne inteligencije. Svim tim ljudima uvijek preporučujem videozapise Novozelanđanina korejskog porijekla Justina Sunga, S-U-N-G. Ovo je novozelandski doktor koji je često govorio o uticaju korištenja umjetne inteligencije na ljudski mozak. Ovo je ponekad veoma zastrašujuće. Ako, kao mlada osoba, više ne pokušavate sami analizirati određene činjenice ili sortirati mnogo informacija, već to prepuštate vještačkoj inteligenciji, onda ne uspijevate razviti osnovne strukture u svom mozgu. Ovo je veoma opasan razvoj događaja. Ako prerano dopustite da vještačka inteligencija obavi posao koji zapravo morate sami obaviti kako biste razvili svoj mozak, završit ćete u vrlo opasnoj spirali. Mislim da bi svi roditelji i bake i djedovi trebali biti vrlo oprezni kako bi osigurali da se ovo ne dogodi njihovoj djeci i unucima. [Moderator:] Hvala vam na ovim veoma pronicljivim riječima. Zanimljiv intervju. Hvala vam. [Ernst Wolff:] Hvala vam puno.

from -

Sources/Links: -