CEUTA Urota, tajni pakt protiv Španjolske - Ernst Wolff u razgovoru sa Krissy Rieger (skraćeni intervju)

05.09.2026 | www.kla.tv/42473

Što imaju zajedničko nedavni val izbjeglica iz Ceute, sukobi na Bliskom istoku, ogromna energetska kriza, galopirajuća inflacija, urušavajući financijski sustav, gradovi od 15 minuta ili druga žarišta? To saznajete u ovom uzbudljivom intervjuu s Ernstom Wolffom. Dok mnogi ljudi užasnuto i zabrinuto promatraju aktualne krize i događaje, financijski i gospodarski analitičar Ernst Wolff uvijek iznova skreće pogled svojih gledatelja na pozadinu i zajedničke značajke svih tih događaja. U vremenima sve akutnijih višestrukih kriza više je nego ikad potrebno ljudi koji "prepoznaju poveznice i obrasce i stvari doista promišljaju do kraja". [CEUTA urota, tajni pakt protiv Španjolske - Ernst Wolff u razgovoru s Krissy Rieger] [Krissy Rieger] Pozdrav, dragi moji. Danas nam je gost Ernst Wolff. Hvala ti na tvom vremenu. [Ernst Wolff] Hvala na pozivu. [Krissy Rieger] Nema na čemu. I što kažeš na proboj granice u Ceuti? [Ernst Wolff:] Mislim da je to vrlo uspješan manevar obavještajnih službi i cionističkih milijardera u pozadini. Dakle, sve je to naravno imalo vrlo veliku, dugu pripremu o kojoj nismo ništa saznali. Dakle, najprije vrlo brzo o geografiji Ceute. Ceuta je enklava. Područje pripada Španjolskoj, ali se nalazi okruženo Marokom na sjevernoafričkom kopnu, baš kao i Melilla. Dakle, to su dvije enklave koje zapravo leže na marokanskom teritoriju, dakle u Sjevernoj Africi, ali pripadaju Španjolskoj. A tu je i Zapadna Sahara, koja je također vrlo važna u tom kontekstu. Nalazi se između Maroka i Mauritanije. To je zemlja koja trenutno zapravo ne pripada nikome. Postoji oslobodilačka organizacija, Polisario, koja polaže pravo na tu zemlju. Zatim i Alžir polaže pravo na tu zemlju. Dakle, tamo postoji cijela hrpa sukoba. A sada se dogodilo sljedeće: 2020. godine Donald Trump je sklopio Abrahamske sporazume. To je dogovor između Izraela i islamskih država, navodno, kako bi se tamo uspostavio mir. U stvarnosti, taj sporazum uključuje vojnu i tehničku suradnju – posebno u području kibernetike. Dakle, taj sporazum je sklopljen 2020. godine između Izraela, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata, a kasnije su mu se pridružili Maroko i Sudan. Dakle, postoji sporazum između Maroka i Izraela o zajedničkom vojnom djelovanju i zajedničkom radu u digitalnom prostoru. Zatim je u travnju ove godine sklopljen sporazum, desetogodišnji vojni sporazum, između SAD-a i Maroka. Zanimljivo je da Maroko trenutno nabavlja 60 % svog oružja iz SAD-a. Izrael nabavlja otprilike 67 do 69 % svog oružja. Dakle, veliki je kupac američkog oružja. I nakon tog sporazuma u travnju ove godine, marokanska je vlada bila toliko zahvalna SAD-u da su autocestu nazvali po Donaldu Trumpu. Dakle, u Maroku postoji autocesta duga 1000 km koja se zove 'Donald Trump Highway'. Dakle, u pozadini je bilo mnogo priprema. Onda je, naravno, bio rat s Iranom. A u ratu s Iranom, Španjolska nije dopustila Amerikancima da koriste tamošnje zračne baze – pa je praktički došla na metu SAD-a. A SAD i Izrael se, naravno, žele osvetiti Španjolskoj. I što su sada učinili? Inscenirali su ovu izbjegličku krizu, jer u to ne vjeruje nijedan čovjek na svijetu, da se 60.000 ljudi odjednom u roku od 6 sati sabere i popne preko granica. Dakle, sve je bilo strateški pripremljeno i to je vrlo jasan udarac. I pritom je važno u pozadini znati, ovdje se ne radi o sukobu – zapravo – između Maroka i Španjolske te SAD-a i Izraela. Radi se o odvraćanju pažnje ljudi, svjetske javnosti, od najveće prijevare koja se ikada dogodila u financijskom sustavu. Upravo smo jučer svjedočili tome da je američki ministar financija Scott Bessent rekao: "Nadomak smo sklapanja dogovora s Iranom." I odmah je cijena nafte ponovno pala i neki su milijarderi opet zaradili jako, jako puno novca. I pred nama je ogromna katastrofa, ogromna financijska i gospodarska katastrofa. I tamo se ljudima naravno mora predstaviti krivac, a kao krivac ljudima se predstavljaju migranti. To je cijela pozadina. [Krissy Rieger] I ja sam vidjela jako puno intervjua, dakle od migranata i novinara. I oni su također rekli, doista se govorilo: "Da, sada su granice otvorene. Idite, idite, idite! Prođite!" I zato su, takoreći, odjednom svi prošli. A onda su također rekli, nekoliko dana kasnije govorilo se: "Vratite se, dječo moja, vratite se!" A to ni sami ne znaju. Stoga mi je užasno kako se ljudi jednostavno koriste kao pijuni u šahovskoj igri. Dakle: "Vi sad idete tamo i imate bolji život." "Oh da, idemo tamo." A onda: "Vratite se, to je bila samo šala." "U redu, u redu." [Ernst Wolff] Tužno je to što je cijela stvar ispunila svoju svrhu. Naime, svi su se ljudi opet uzrujali zbog migranata. Svi ljudi u Europi imaju ogroman strah od sljedećeg vala migracija koji će s apsolutnom sigurnošću doći. I svi će ljudi onda biti usmjereni da kažu: "Dakle, zapravo za našu bijedu nisu odgovorni ljudi s Wall Streeta i sa svih burzi, nego migranti." I time ovi ultra-bogati milijarderi u pozadini naravno imaju slobodne ruke. [Krissy Rieger] Zašto misliš da se na kraju izvještava tako različito? Naime, u javnim medijima izvještava se ovako: pronašli su jedine dvije žene i time pokazali da su siromašni daleko plivali, iako se i tamo vidjelo da je to bilo možda 130 m, Oni koji su daleko doplivali za konačno lijep život i sada ih Španjolska tako loše tretira. [Ernst Wolff] Da, ne, ništa drugo nego što sam upravo rekao. Dakle, ljudi se podjaruju jedni protiv drugih. Dakle, s jedne strane posoje ljudi kojima je po tpuno jasno da su migranti najgore što posoji. Oni zahtijevaju remigraciju, kao što će AfD naravno skočiti na to. I tada će se praviti kao da će sve biti puno bolje ako pošaljemo sve migrante kući. S druge strane, posoje ljudi koji imaju veliko suosjećanje sa sudbinom tih ljudi, jer naravno mnogi od tih ljudi žele doći k nama iz čistog siromaštva. A kada posoje velike gladne katastrofe, onda je to naravno ljudska katastrofa nezamislivih razmjera. Ali kako se ljude može bolje okrenuti jedne protiv drugih nego izvještavanjem kao što to čine, na primjer, ARD i Tagesschau? [Krissy Rieger] Točno. Također bih rekla da je rješenje za ovaj problem u osnovi riješiti ga u zemlji u kojoj se namjerno provocira rat ili glad, i omogućiti da ljudi tamo mogu živjeti. [Ernst Wolff] Da, kad bi, kad bi SAD, na primjer, bile zainteresirane da u Maroku bude bolje, onda ne bi nekako tako intervenirale i s Marokom sklapale bilo kakve obrambene saveze, nego bi se pobrinule da marokanska vlada ne kupuje oružje, već umjesto toga osigura da se ljudi razumno prehranjuju. […] U slučaju Ceute, stvar je u tome što – mi tamo imamo pomalo lijevo orijentiranu vladu – sada se u ovom trenutku pokreće borba protiv ljevice. Ljevičari su ti koji žele pustiti sve izbjeglice unutra. Ovdje se kaže, sada se opet dogodio napad, dakle, moramo djelovati protiv desnice. Svi s desne strane kažu da su ljevica kriva, jer su oni odgovorni za to što migranti upravo dolaze. Divno. Na taj način su obje strane okrenute jedna protiv druge i može se nastaviti s agendom, osiromašivati ljude, porobljavati ih i voditi u digitalnu diktaturu. […] [Krissy Rieger] I u Njemačkoj postoji mnogo gradilišta, posla koji treba obaviti. I umjesto da se rješavaju, dolazi na primjer ova mirovinska reforma i ovdje se kaže, da, mirovina s 63 godine, na primjer, pred ukidanjem. Hmm, kako to vidiš? Dakle, više raditi, manje dobivati. [Ernst Wolff] To pokazuje hladni cinizam našeg vremena, jer na burzama se zarađuje kao nikada prije. Milijarderi postaju sve bogatiji u svijetu, a onda se siromašnima, dakle upravo najsiromašnijem dijelu populacije, koji se najmanje može braniti, umirovljenicima, kaže: "Pazi, sada moramo štedjeti na vama." Dakle, to pokazuje u kojem smjeru sve ide. Dakle, neće biti ništa bolje, nego će se socijalna nejednakost – i to je, mislim, trenutno najveći problem uopće na svijetu – pored svih ratova koji se vode. Ali ta socijalna nejednakost će se i dalje tjerati u beskonačnost. [Krissy Rieger] I prije svega vidiš, s jedne strane se raspravlja o tome, a s druge strane se kaže: "Oh, možemo li malo olabaviti kočnicu duga? Sada ćemo još malo novca napraviti", ali ne zato da kažeš: "U redu, sada moram najprije ponovno obnoviti sustav, ponovno stvarno privući radnike, da sve opet funkcionira." Ne, ti kažeš: "Štedimo na tebi." Tu se ništa neće promijeniti, tu se ništa neće poboljšati. A s druge strane uzimamo više dugova i to onda bacamo u Ukrajinu. [Ernst Wolff] Da, nažalost ljudi jako brzo zaborave. Dakle, kočnica zaduživanja je olabavljena, i to neposredno prije nego što je gospodin Merz postao kancelar, pobrinuo se da se kočnica zaduživanja kod izdataka za naoružanje suspendira. Dakle, tada se jednostavno oslobodilo sto milijardi. Kada se pak radi o umirovljenicima, svaki se pojedini milijun triput okrene i na kraju umirovljenici dobiju manje nego što su do sada dobivali. [Krissy Rieger] Da. I sljedeći problem, na primjer, dolazi jako puno izvještaja da su spremnici plina neobično prazni. Što misliš, što nas čeka? [Ernst Wolff] Da, to je činjenica i to ne vrijedi samo za Njemačku, to vrijedi za sve zemlje svijeta. Posvuda su napadnute strateške rezerve nafte. One su u međuvremenu na najnižoj razini, koja nije dosegnuta već 40 - 45 godina. I svjedočimo da je tjesnac Hormuz i dalje blokiran. Dakle, tu nam se svakodnevno pričaju nove laži. A istovremeno svjedočimo i da nas se uopće više ne informira o važnim događajima na Bliskom istoku, na primjer, da je u Saudijskoj Arabiji najveća rafinerija nafte na svijetu vrlo znatno oštećena u napadu dronom. O tome se nije dalje izvještavalo. O tome ne čujemo baš ništa. Dakle, vrlo se sustavno pazi da,da je nafte i prirodnog plina sve manje. I to mi pokazuje da nas se potpuno svjesno i namjerno gura u ogromnu energetsku krizu, koja će dovesti do poskupljenja, i to posvuda, jer sve cijene ovise o energiji. I to je za mene namjerna strategija za raspirivanje inflacije. Živimo u vremenu s najvećim dugovima. Upravo su SAD dosegle najveći dug u povijesti. I kako se možemo riješiti dugova? Izazivanjem inflacije. I vjerujem da trenutno stojimo pred galopirajućom inflacijom koja bi mogla prijeći u hiperinflaciju te da će se u okviru te hiperinflacije možda uvesti novi novac u obliku CBDC-a, odnosno digitalnog novca središnje banke. Dakle, po mom mišljenju, pred nama je jesen koja će donijeti vrlo, vrlo silovit, vrlo silovit preokret. [Krissy Rieger] Doista se vidi da nije tako samo u Njemačkoj. Na primjer, u našem smo posljednjem razgovoru također govorili o Rusiji, koja također prolazi kroz benzinsku krizu. [Ernst Wolff] To je trenutno svjetski fenomen. Dakle, stvar je u tome da se ne treba osvrtati na vlade. Vlade nisu ništa drugo nego marionete. Gospodin Putin također nije ništa drugo nego marioneta ruskih oligarha, a njih zanimaju vlastita bogatstva i širenje vlastite moći. Može biti da će gospodin Putin u nekom trenutku biti odbačen. Vrlo sam siguran da će i Donald Trump uskoro biti odbačen. Samo treba pogledati kako se njegov potpredsjednik sve više odvaja od njega. Zanimljivo je da J.D. Vance gotovo nikad nije prisutan na svim tim press konferencijama. Uz njega su uvijek Marco Rubio i, u novije vrijeme, ili gospodin Hegseth ili gospodin Bessent, ali J.D. Vance nikad ne nastupa. Stoga mislim da će Donald Trump uskoro odigrati svoju ulogu i da će tada biti proglašen žrtvenim jarcem, zajedno sa svojom cijelom obitelji, jer su se u posljednje vrijeme tako očito obogatili. Tada će se ljudima reći: "On vas je odveo u zabludu. Mi sada nastavljamo dalje", i onda će ljudi slijediti nekog drugog vođu. [Krissy Rieger] Ali možeš li doista zamisliti da oni koji zaista imaju nešto za reći, svi gledaju u istom smjeru? Dakle, kao što si rekao, ruski oligarsi, da oni izazivaju energetsku krizu, istovremeno u Njemačkoj, istovremeno u SAD-u i – doista, da se ne kaže – i u Kini, na primjer, i da se ne kaže: "Ne, dakle mi radimo suprotno", ili "Mi smo ti koji ćemo na kraju …" [Ernst Wolff] Oni nisu glupi. Oni itekako znaju da je svjetski financijski sustav na kraju. Dakle, imamo najveću planinu dugova svih vremena. Postoji najveća količina novca svih vremena. Nema, nema više normalnih mogućnosti da se taj sustav spasi. To svatko zna. I trenutno doživljavamo potpunu i apsolutnu pljačku tog sustava, za koji svi insajderi znaju da će uskoro biti prevrnut. To je pozadina svega što se trenutno događa. I tu su, naravno, svi složni. Naravno, oni također imaju različite interese i uvijek pokušavaju jedni drugima oduzeti svoje funte. To je neosporno. Ali postoji taj temeljni interes i taj temeljni interes, a i temeljno znanje da naš financijski sustav, onako kako je funkcionirao više stotina godina, trenutno više ne funkcionira. [Krissy Rieger] I što misliš, kako će se onda nastaviti rat u Iranu? Dakle, to je naravno situacija koja se mora nekako pogoršati. To znači - [Ernst Wolff] Da, to se trenutno pogoršava. Zanimljivo je i to da ovaj sukob u Ceuti ima neke veze s tim, jer Ceuta se nalazi uz Gibraltarski tjesnac. Gibraltarski tjesnac je morski prolaz između Atlantskog oceana i Sredozemnog mora. Kroz njega prolazi svo oružje. Dakle, svo oružje koje Amerikanci šalju ne samo u Maroko, nego i dalje u Izrael, prolazi kroz njega. Dakle, to je također vrlo važan prolaz i kroz njega prolazi i velik dio trgovine. Dakle, ako bi tamo došlo do otvorenog sukoba, to bi dodatno pogoršalo gospodarsku situaciju u svijetu. I svjedočimo tome da se u Hormuškom tjesnacu ne događa baš ništa. Naprotiv, šire se laži, poput one gospodina Bessenta od jučer, koji je upravo tvrdio da su bili nadomak dogovora. Sumnjam da će se stvari dodatno pogoršati i da ćemo doživjeti uistinu veliku katastrofu negdje u sljedećih 6, 8, 12 tjedana, naime da će sve vlade morati položiti zakletvu o otkrivanju informacija i obavijestiti svoje građane o sljedećem: "Žao nam je, dakle, sada više nemamo zaliha nafte, nemamo više zaliha prirodnog plina." I onda će cijena nafte i prirodnog plina apsolutno probiti strop, a onda će i sve ostale cijene probiti strop, i onda ćemo doživjeti da inflacija, dakle, više neće biti jednoznamenkasta, nego dvoznamenkasta, i da će zatim također otići u viša područja nego što smo doživjeli od Drugog svjetskog rata. [Krissy Rieger] I kako misliš, koliko daleko će to zaoštriti? Dakle, doista tako da će nastati ogromni građanski ratovi ili tako da jedva izdržimo i onda si kažemo: Okej, ovdje je rješenje. To je digitalno… [Ernst Wolff] Ne znam koliko daleko će ići oružani sukobi, ali pretpostavljam da će se tada reagirati na drugi način. Tu se u pozadini mora poznavati cijela agenda, posebno WEF-a. Oni se već dugo zalažu, na primjer, za gradove od petnaest minuta. Vrlo je moguće da će se tada uvesti gradovi od petnaest minuta i da će se digitalni nadzor jako pojačati, tako da ćemo, na primjer, doista smjeti točiti gorivo samo jednom tjedno ili možda uzeti samo određenu količinu benzina, te da ćemo biti ograničeni u kupnji određene robe. Pripreme su već poduzete. U međuvremenu smo potpuno digitalizirani. Dakle, mislim da nas čeka mnoštvo mjera ograničenja, koje su naravno povezane, na primjer, s digitalnim identitetom, koji će se možda ubrzano uvesti. Ali vjerujem da će, na primjer, gradovi od petnaest minuta igrati vrlo važnu ulogu. [Krissy Rieger] I sada je naravno veliko pitanje: Što ćemo sa svojim znanjem? Dakle, stavit ću te u jednu igru uloga. Zamisli da sada živiš u Njemačkoj, imaš tamo svoju kućicu i sad želiš djelovati. Znaš, dakle, stvarno zamišljaš da će biti stvarno, stvarno užasno. Što sada da radim? [Ernst Wolff] Mislim da je najvažnije u ovom trenutku zadržati smirenost i informirati se o onome što se događa oko tebe, jer to već pomaže, odnosno barem ne izgubiti vezu sa stvarnošću. Onda bih rekao, dakle, pripremio bih se na to da inflacija vrlo snažno poraste. Dakle, nabavio bih si dugotrajne namirnice; ako sam na donjem kraju dohodovne ljestvice, stvarno bih se opskrbio namirnicama za dva do tri mjeseca. E sad, ukoliko je to stvarno moguće. I onda bih se svakako pobrinuo da nemam previše novca na svom bankovnom računu, jer računam i s većom bankarskom krizom, a veća bankarska kriza značit će da će banke proglasiti bankovni praznik i da se tada preko bankomata više neće moći doći do gotovine. Dakle, rekao bih u ovom trenutku da bi bilo dobro da čovjek ima takvu zalihu gotovine za otprilike tri mjeseca, koja je dostupna. Inače bih rekao, dakle, na novac, na štedne račune i tako dalje ne bih se oslanjao. Životna osiguranja i tako dalje, sva moguća osiguranja, otkazao bih, ako je moguće, i radije bih si ih dao isplatiti, a za to bih kupio stvarne vrijednosti. […] Dakle, svakome mogu samo preporućiti da, ako ima neke rezerve, radije ih uloži u srebro ili u druge stvarne vrijednosti. […] Ja se, na primjer, također ne bih u ovom trenutku iseljavao, jer iseljavanje zahtijeva dugu pripremu. Čovjek mora znati kamo ide, mora znati jezik i tako dalje. Ali tako u žurbi, u zadnji čas, još iseljavati, to smatram vrlo, vrlo lošim. Ali s druge strane, moram reći, dakle, kad bih živio u određenim velikim gradovima, kad bih živio u blizini vodovodnih postrojenja, elektrana ili objekata Bundeswehra, onda bih si stvorio barem plan B. Kamo mogu otići ako stvarno dođe do bilo kakvih napada dronovima u Njemačkoj? S time se mora računati. Nitko ne zna hoće li se to dogoditi, ali uvijek je vrlo umirujuće ako unaprijed znaš što treba učiniti kada nastupi najgori slučaj. Dakle, napravio bih si plan B za sve te najgore slučajeve, zatim bih se nadao da se ti najgori slučajevi neće dogoditi, ali bih svakako bio pripremljen na eventualne katastrofe. [Krissy Rieger] A što kažeš o Švicarskoj? [Ernst Wolff] […] Vjerujem da je Švicarska relativno sigurna, jer je Švicarska oduvijek bila utočište ultra-bogatih, a oni će se i dalje brinuti da Švicarska ostane neutralna i da u Švicarskoj zapravo ne dođe do napada. Ali mora se reći, dakle, Austrija je jednostavno tako nezanimljiva za svjetsku politiku. Teško vjerujem da se uopće mora računati s većim napadima dronova na manje gradove u Austriji. Ali vjerujem da će i kod nas biti isto. Dakle, ako se kod nas negdje – bilo da je to u Schleswig-Holsteinu, Bavarskoj ili Baden-Württembergu – živi na selu i ne živi baš pored vojne baze, vojnog aerodroma ili elektrane, onda se može pretpostaviti da će ostati pošteđen i od mogućih napada. Ali strašno je što uopće moramo razgovarati o takvim stvarima. Dakle, moram reći, do prije deset godina nikada, nikada ne bih pretpostavio da ću morati razgovarati o takvim stvarima. Dakle, ovo je doista jako, jako teško vrijeme u kojem trenutno živimo. […] [Krissy Rieger] Da, dakle, hvala ti puno na svim informacijama, na tvojim rješenjima, i čujemo se naravno sljedeći put. [Ernst Wolff] Tema imamo dovoljno.

od ah.

Izvori/veze: Creative Commons licence https://www.creativecommons.org/licenses/
https://www.youtube.com/watch?v=Hag8vXZo86U&t=255s