Politics (Hrvatski)

100 godina Henryja Kissingera - stratega globalista i ratnog zlocinca

27.05.2023

27.05.2023

100 godina Henryja Kissingera - stratega globalista i ratnog zlocinca

Henry Kissinger, poznata ličnost na međunarodnoj političkoj pozornici, 27. svibnja 2023. slavi svoj 100. rođendan. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir i bivši američki državni tajnik. Ali tko je zapravo “Heinz Alfred Kissinger”? Je li imao presudan utjecaj na sudbinu svjetske politike? [weiterlesen]

Lizenz:

Creative Commons-Lizenz mit Namensnennung

100 godina Henryja Kissingera - stratega globalista i ratnog zlocinca

27.05.2023 | www.kla.tv/26167

Henry Kissinger 27. svibnja slavi 100. rođendan. Godine 1973. dobio je Nobelovu nagradu za mir. Ali sljedeći dokumentarac otkriva da je bivši američki državni tajnik desetljećima upravljao bogatstvom svjetske politike u sprezi s drugim globalnim stratezima i da je glavni um svjetske vlade u sjeni. Proširite vijest i pomozite u širenju ove informacije u javnosti. Danas, 27. svibnja 2023. Henry Kissinger napunio je 100 godina. Tko je Henry Kissinger? Kakav značaj ona ima i je li imala za svijet i svjetsku politiku? Henry Kissinger, originalno Heinz Alfred Kissinger, rođen je 27. svibnja 1923. u Fürthu u Njemačkoj. Obitelj je bila jedna od mnogih židovskih obitelji koje su pobjegle od progona u Njemačkoj da bi stigle u Ameriku 1938. godine. Prema službenim informacijama, jedna od najistaknutijih faza u njegovom životu bilo je to što je bio državni tajnik pod američkim predsjednikom Richardom Nixonom od 1973. do 1977. godine. Godine 1973. dobio je Nobelovu nagradu za mir za mirovni sporazum u Vijetnamu. Godine 1980. podržao je predsjedničku kandidaturu Ronalda Reagana i, prema Wikipediji, kasnije je navodno ostao uglavnom bez političkog utjecaja. Ali svatko tko malo bolje promotri Henryja Kissingera prepoznat će da je Kissinger tijekom svog života imao velik utjecaj na globalnu politiku, a ima ga i danas. Evo nekoliko dokaza: Utjecaj Henryja Kissingera na američke predsjednike Henry Kissinger redovito se sastajao s Jimmyjem Carterom, američkim predsjednikom od 1977. do 1981., Ronaldom Reaganom, američkim predsjednikom od 1981. do 1989. Georgeom Bushom, predsjednikom od 1989. do 1993., koji je 2008. u Berlinu primio nagradu Henry Kissinger. Bob Woodward je u svojoj knjizi State of Denial iz 2006. izvijestio da se Kissinger redovito sastajao s predsjednikom Georgeom W. Bushom i potpredsjednikom Dickom Cheneyem kako bi ponudio savjete o ratu u Iraku. Godine 2010. Kissinger se sastao s Obamom u Bijeloj kući. Obama je bio američki predsjednik od 2009. do 2017. Nakon Obame, Donald Trump postao je američki predsjednik, od 2017. do 2021. Kissinger se sastao s Trumpom 17. studenog 2016., gdje su razgovarali o globalnim poslovima. Još jedan sastanak Kissingera i predsjednika Trumpa održan je u Bijeloj kući u svibnju 2017. Naposljetku, Kissinger se susreo i s Joeom Bidenom, aktualnim američkim predsjednikom od 2021. Utjecaj Henryja Kissingera na političare i predsjednike diljem svijeta Kissinger se redovito sastajao s raznim ruskim predsjednicima, uključujući Mihaila Gorbačova 1987., 1992. i 2012. godine. Kissinger se nekoliko puta susreo i s Vladimirom Putinom. Govoreći za Financial Times 2022., Kissinger je rekao da se posljednjih 15 godina sastajao s ruskim predsjednikom jednom godišnje. Sljedeći snimci pokazuju da se Kissinger susreo i s europskim političarima: • Frau von der Leyen i Kissinger 2014. na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji • Angela Merkel je 2020. godine dobila Kissingerovu nagradu, a Kissingera je srela i kod drugih prigode • Francuski predsjednik Emmanuel Macron primio je Henryja Kissingera u Elizejskoj palači 2019. • Austrijski kancelar susreo se s Henryjem Kissingerom u New Yorku 2022. godine • Godine 2022. Henry Kissinger je održao hvalospjev Mariju Draghiju, tadašnjem Talijanu premijeri Kad se bolje pogleda, može se vidjeti da je Kissinger glavni mozak iza svjetske vlade u sjeni. Kissinger – mozgovi svjetske vlade u sjeni? Kao što je ranije objavljeno, bio je državni tajnik u Sjedinjenim Državama za vrijeme predsjednika Nixona od 1973. do 1977. godine. Od 1977. do 1981. Kissinger je bio direktor američkog think tanka “Council on Foreign Relations” ili skraćeno CFR. Njegov je član bio od 1956. CFR je opisan u programu "Vijeće za vanjske odnose - Tajna svjetska vlada?" na sljedeći način: “Ovaj američki think tank ovih dana, točnije 29. srpnja 2021., slavi 100. obljetnicu postojanja i smatra se jednom od najutjecajnijih privatnih organizacija u svijetu. Think tankovi, poznati i kao think tankovi, su udruge koje razvijaju političke ideje i strategije te ih uvode u politiku. Iako je moć Vijeća neosporna, može biti potpuno nepoznata prosječnom građaninu. Pogledajmo pobliže ovu organizaciju. Iza neupadljivog imena 'Vijeće za vanjske poslove' krije se tolika moć da je novinski časopis DER SPIEGEL 1975. godine napisao da je to 'najutjecajnija privatna institucija u Americi i zapadnom svijetu'. Wikipedia kaže da je rad ove mreže bio temeljan za američku vanjsku politiku i diplomaciju 20. stoljeća.”Richard Haass, predsjednik CFR-a od 2001., rekao je o Henryju Kissingeru: “Ono što bih dodao je da su njegova karijera i život bili povezani s ovom institucijom dugo vremena, procijenio bih skoro tri četvrt stoljeća. [...] Ja sam dr. Kissingerov povijesni rad, njegov akademski rad, prvi put se susreo kao student diplomskog studija prije pola stoljeća i imao je golem utjecaj na mene tada i od tada." Kissinger je utemeljitelj WEF-a i regrutirao je Klausa Schwaba 1960-ih na međunarodnom seminaru na Harvardu. Kissinger je od tada bio mentor Klausa Schwaba. Kissinger također ima blizak odnos s obitelji Rockefeller i bio je prijatelj Nelsona i Davida Rockefellera. Kad je David Rockefeller umro 2017., Kissinger se prisjetio: pod naslovom "Moj prijatelj David Rockefeller, čovjek koji je služio svijetu", napisao je u Washington Postu 2017.: "Upoznali smo se prije 60 godina kao dio studijske grupe pri ' Vijeću na Inozemni odnosi'. Ubrzo nakon toga, potaknuo je grupu za diskusiju koja je kasnije postala ono što je danas poznato kao Bilderberška skupina.” Kissinger redovito posjećuje godišnju Bilderberger konferenciju od 1957., kao što se može vidjeti iz sljedećeg popisa. Kissinger je također jedan od osnivača, zajedno s Davidom Rockefellerom, Trilateralne komisije osnovane uz Bilderberšku skupinu za izgradnju vlade u sjeni. Nadalje, Henry Kissinger se smatra jednim od utemeljitelja Münchenske sigurnosne konferencije. Njegova preteča bio je Međunarodni vojni skup znanja koji se prvi put održao 1963. godine. Prvi sastanak bio je ograničen na oko 60 sudionika, uključujući Helmuta Schmidta i Henryja Kissingera. Kissinger - ratni zločinacGodine 2001. objavljena je knjiga pod naslovom Suđenje Henryju Kissingeru. U njemu se britansko-američki novinar Christopher Hitchens bavi ratnim zločinima i ilegalnim tajnim operacijama za koje se Kissinger, kao bivši savjetnik za sigurnost, a kasnije američki državni tajnik, smatra solidarno odgovornim. Kissinger je služio američkim predsjednicima Nixonu i Fordu. Zbog obilja podataka ovdje se mogu govoriti samo o dva primjera. Argentinski rat Argentina je bila u socijalnoj krizi sredinom 1970-ih. U ovoj situaciji političkog i gospodarskog pada, general Jorge Vi-dela preuzeo je dužnost predsjednika kao šef hunte u vojnom udaru 24. ožujka 1976. Istoga dana proglasio je izvanredno stanje u Argentini i vodio vojnu diktaturu do 1983. Tada je umrlo oko 30.000 ljudi. Zloglasni su bili helikopterski letovi preko Atlantika, tijekom kojih su žrtve žive bacane u more. Tisuće su nezakonito uhićene i mučene. General Videla je kasnije osuđen za te zločine protiv čovječnosti i umro je u zatvoru 2013. godine. Za mnoge Argentince ovo vrijeme ostaje najmračniji sat u povijesti zemlje. Samo "deklasificirani" dokument objavljen 2014. godine dokazuje da Henry Kissinger nije samo dao odobrenje ministru vanjskih poslova Videline diktature, admiralu Césaru Guzzettiju, za "prljavi rat Argentine" tijekom njegova izvještajnog putovanjau Washington u listopadu 1976., nego i njemu izravno preporučio da se požuri s eliminacijom "terorista". Kissinger i Istočni Timor Pod Kissingerovim vodstvom, SAD je dao zeleno svjetlo indonezijskoj invaziji na Istočni Timor 1975. godine, čime je započela 24-godišnja brutalna okupacija od strane Suhartove diktature. Indonezijska okupacija Istočnog Timora i Zapadne Papue bila je moguća američkim oružjem i obukom. Ovaj nezakoniti protok oružja bio je protiv namjera Kongresa SAD-a, ali Kissinger se ipak hvalio svojom sposobnošću da nastavi opskrbljivati oružjem Suharta. To je oružje bilo ključno za konsolidaciju vojne kontrole indonezijskog diktatora u Istočnom Timoru i Zapadnoj Papui. Okupacije su odnijele živote stotina tisuća timorskih i papuanskih civila. "Kissingerovo izvješće" Dana 10. prosinca 1974. dovršen je strogo tajni dokument pod nazivom Memorandum o studiji nacionalne sigurnosti ili NSSM 200, poznat i kaoKissingerovo izvješće jer je Henry Kissinger bio državni tajnik u vrijeme kada je napisan. NSSM 200 izričito iznosi detaljnu strategiju kojom vlada Sjedinjenih Država agresivno promiče kontrolu stanovništva u zemljama u razvoju kako bi regulirala ili dobila bolji pristup prirodnim resursima tih zemalja. Kissingerovo izvješće također je izričito izjavilo da Sjedinjene Države moraju prikriti svoje aktivnosti kontrole stanovništva i izbjeći optužbe za imperijalizam. To čine tako što natjeraju Ujedinjene narode i razne nevladine organizacije - osobito Pathfinder Fund, Međunarodnu federaciju za planirano roditeljstvo i Populacijsko vijeće - da rade svoj posao. Diljem svijeta učinjena je očigledna nepravda u ime ovog izvješća. U ovoj emisiji samo dva primjera - pogledajte izvore za više informacija. • Fond Ujedinjenih naroda za stanovništvo zaustavio je opskrbu hranom i drugom pomoći milijunima izgladnjelih Jemenaca 2020. jer je zemlja odbila dopustiti pobačaj legalizirati. • Zajednički program Ujedinjenih naroda za AIDS (UNAIDS) zaprijetio je da će povući svu pomoć s karipskog otoka St. Lucia ako ne podrži jezik koji podržava pobačaj i homoseksualnost u izjavi o politici o HIV-u/AIDS-u. Što je s Kissingerovim ideološkim usmjerenjem? Henry Kissinger je slobodni zidar te je zajedno s Davidom Rockefellerom i Zbigniewom Brzezinskim 1968. godine osnovao izvornu masonsku ložu pod nazivom "Tri oka". Također je član Bohemian Cluba i redoviti posjetitelj Bohemian Grove Meetinga. Osnovan 1872. godine, The Bohemian Club je ekskluzivni klub otvoren samo za elitne muške direktore. Simbol je sova - koja se također koristi kao simbol u slobodnom zidarstvu i Redu iluminata. Godišnji su 15-dnevni strogo zatvoreni sastanci članstva u Bohemian Groveu s oko 2000 ljudi. Sova je tu postavljena kao velika statua visoka 15 metara. Tajne snimke ceremonije inicijacije pokazuju spaljivanje ljudske lutke ispred kipa sove, ispred sudionika u odjeći s kapuljačom - prakse koje podsjećaju na poganske i sotonističke rituale. Poštovani gospodine ili gospođo, informacije o životu Henryja Kissingera javno su dostupne u cijelom svijetu. Pa ipak, do danas je ostao "dobitnik Nobelove nagrade za mir" i nikada nije odgovarao za svoje postupke! Prije se priznaje da je desetljećima upravljao svjetskom politikom u suradnji s drugim globalnim stratezima kroz Vijeće za vanjske odnose, Bilderbergerove sastanke, WEF i Münchensku sigurnosnu konferenciju. Ovi globalni stratezi desetljećima su na čelu vlasti i nikada ih narod nije izabrao. Sada je vrijeme da njihove tajne i neljudske spletke izađu na vidjelo i da im se stane na put. Proširite vijest o ovoj emisiji i pomozite u širenju ove informacije široj javnosti.

from ch/mw