Wikipedija – alat za manipulaciju globalnih stratega

23.10.2026 | www.kla.tv/43024

[Voditelj:] U vrijeme interneta dovoljan je jednostavan upit za pretraživanje da biste u roku od nekoliko sekundi dobili odgovore na gotovo svako pitanje. Vrlo često put pritom vodi na jednu stranicu: Wikipediju. Ono što je počelo kao digitalni leksikon danas je mnogo više. Wikipedija spada među najkorištenije izvore interneta i smatra se najvećim internetska leksikonom na svijetu. No ne nailaze samo ljudi tijekom svojih istraživanja na tu platformu. Wikipedija 2025. bilježi porast pregleda od 50 posto, što se može pripisati sve većoj upotrebi od strane umjetne inteligencije. Pokazuje se jasan trend neizravnog korištenja Wikipedije putem kratkih odgovora tražilica i AI aplikacija. Wikipedija stoga odavno više nije samo leksikon koji čitaju ljudi. Taj internetska alat sve je više dio digitalne infrastrukture znanja s golemim utjecajem na cijelo čovječanstvo, jer – znanje je moć! Wikipedija se sama hvali kao "slobodna enciklopedija". No koliko je ta moć znanja zapravo slobodna? Ovom emisijom vodimo vas na uzbudljivo putovanje iza kulisa Wikipedije i bacamo reflektor na financijske snage u pozadini, kao i na njihove ciljeve. Srdačno dobrodošli na Kla.TV! [Govornik:] Kako je sve počelo [Voditelj:] U ožujku 2000. internetski poduzetnik Jimmy Wales i doktorand filozofije Larry Sanger pokrenuli su zajednički projekt. Preko tvrtke Bomis osnovali su internetska enciklopediju na engleskom jeziku Nupedia. Godine 2001. Jimmy Wales zatim je pokrenuo projekt Wikipedija. Wikipedija je izvorno bila zamišljena samo kao pripremna faza za članke Nupedije, ali je privukla mnoge aktere i razvila veliku vlastitu dinamiku. Dana 15. siječnja 2001. projekt je konačno pokrenut pod vlastitom adresom wikipedia.com. Ovaj se dan danas smatra danom rođenja Wikipedije. [Govornik:] Nesebičan projekt? [Voditelj:] Internetska enciklopedijaje 2025. obuhvaćao preko 66 milijuna enciklopedijskih članaka na više od 350 jezika. Wikipedija je time najveća internetska enciklopedija i najveća zbirka znanja na svijetu. Uvijek se iznova ističe takozvani wiki-sustav pomoću kojega korisnici stranice Wikipedije mogu ne samo čitati, nego ih i sami mijenjati. Sam izgled stranice jednostavan je i ne ostavlja dojam da su ovdje radili visoko plaćeni web-dizajneri. Taj se štedljivi dojam pojačava pozivom na donacije – sasvim kao da su operateri ovisni o podršci, kao da se radi o neprofitnom projektu nesebičnih volontera. Ni riječi o novčanim tokovima u milijunskim iznosima, o tvrdim interesima najvećih donatora te o obavještajnim službama, o kojima ćemo odmah govoriti. [Govornik:] Manipulacija i kleveta [Govornica1:] Godine 2015. dvojica njemačkih filmaša i autora Markus Fiedler i Frank-Michael Speer objavili su dokumentarni film „Tamna strana Wikipedije“ – detaljnu analizu objektivnosti Wikipedije. Ta dokumentacija na primjeru švicarskog povjesničara dr. Danielea Gansera i njegovih predavanja o rušenju Svjetskog trgovačkog centra 11. rujna 2001. jasno pokazuje da se unosi o određenim osobama i geopolitičkim temama ciljano manipuliraju. Tijekom svojih istraživanja Markus Fiedler je osim toga otkrio da među piscima Wikipedije postoji unutarnji krug s jasnom hijerarhijom. Pokušaji ispravljanja takvih članaka ocjenjuju se kao „vandalizam“ ili se zamrzavaju tehničkim blokadama. To sprječava objektivnu i neutralnu suradnju vanjskih strana, a politički nepoželjni prikazi događaja, ljudi ili konteksta se cenzuriraju. [Voditelj:] Kod Wikipedije je, osim toga, upadljivo da se gotovo svi slobodni mediji i prosvjetitelji te rezultati istraživačkog novinarstva ciljanom uporabom borbenih pojmova poput „teorija zavjere odnosno teoretičar zavjere“ difamiraju. I to unatoč tome što se Wikipedije prema van predstavlja kao "slobodna enciklopedija". Markus Fiedler dolazi do zaključka da se Wikipedija koristi za ciljano blaćenje ugleda. [Govornik:] Utjecaj tajnih službi [Govornica1:] Larry Sanger, jedan od dvojice osnivača Wikipedije, do 2002. bio je "glavni organizator", prije nego što je nakon sukoba napustio projekt. Predbacio je Wikipediji da je kontrolni instrument američkog establišmenta, kojemu pripadaju i CIA, FBI i druge američke tajne službe. Prema Sangeru, i tajne službe utječu na Wikipediju. Po njegovu mišljenju, one ciljano koriste internetsku enciklopediju kao instrument u takozvanom "informacijskom ratu". "Imamo dokaze da su se još 2008. računala CIA-e i FBI-a koristila za uređivanje Wikipedije", rekao je suosnivač Wikipedije. Student informatike Virgil Griffith sa svoje je strane razvio program kojim su se IP-adrese urednika članaka na Wikipediji mogle pratiti sve do CIA-e i FBI-a. Kasnije je osuđen na zatvorsku kaznu zbog kibernetičkog kriminala. Suosnivač Wikipedije Larry Sanger ipak je osobno potvrdio da se računala CIA-e i FBI-a koriste za uređivanje članaka na Wikipediji. Računala CIA-e korištena su za uklanjanje broja žrtava iz rata u Iraku i za uređivanje stotina članaka na Wikipediji. Među njima su bili unosi o bivšem iranskom predsjedniku Mahmudu Ahmadinedžadu, kineskom nuklearnom programu i argentinskoj mornarici. I bivši šef CIA-e William Colby unosio je izmjene u vlastiti članak na Wikipediji. Pritom je tamo navedene uspjehe prikazao povoljnijima. A FBI je uklonio zračne i satelitske snimke američkog vojnog zatvora Guantanamo na Kubi. [Govornik:] Trag moći [Govornica1:] Drugi suosnivač Wikipedije Jimmy Wales 2003. godine također je bio među osnivačima Zaklade Wikimedia. Od tada je član kuratorija. Iste godine Jimmy Wales prenio je prava na Wikipediju na "Zakladu Wikimedia" (WMF), neprofitnu organizaciju sa sjedištem u San Franciscu, koja se redovito financira velikodušnim donacijama poznatih donatora poput Georgea Sorosa ili Zaklade Rockefeller. Zakladu upravlja „Board of Trustees“, zakladno vijeće kojem pripada i Wales. [Voditelj:] Walesa je 2007. Svjetski gospodarski forum obučio kao YOUNG GLOBAL LEADERA. Taj je program razvio osnivač WEF-a i visokorangirani mason Klaus Schwab. Na te organizacije i veze odmah ćemo se dublje osvrnuti. [Govornik:] Glavni financijeri svi sjede u "Odboru 300". [Voditelj:] Wikipedija osim velikodušnih privatnih donatora poput Marka Zuckerberga ima i druge financijere. Naime, najvećim se dijelom financira putem "Zaklade Wikipedija": [Govornica1:] Među njezinim najznačajnijim donatorima je Zaklada Alfred P. Sloan. Ona je Wikimedia financirala od 2008. s više od 14 milijuna američkih dolara. Od 2011. potpredsjednik Zaklade Alfred P. Sloan, Doron Weber, ima položaj u Upravnom odboru Zaklade Wikimedia. Zakladu je osnovao Alfred Sloan (1875. - 1966.). On je bio član Odbora 300 – organizacije koja je pod predsjedanjem masonske obitelji Windsor. Ostali članovi tog odbora, koji se nalazi na 4. razini međunarodne masonske hijerarhije, ubrajaju se među glavne financijere Zaklade Wikimedia. Na popisu najvećih donatora Zaklade Wikimedia, vlasnice Wikipedije, i dalje se navode Rockefellerova zaklada, Google i Apple. Među ostalim donatorima nalazi se i Gatesova zaklada. Dinastija Rockefeller pripada najmoćnijim masonskim obiteljima na svijetu. Gatesovu zakladu osnovao je visokostupanjski mason Bill Gates, član masonske lože Rosa Stella Ventorum. David Rockefeller stariji, David Rockefeller mlađi kao i Bill Gates također su članovi Komiteta 300. Još jedan donator, među ostalim s donacijom od 2 milijuna američkih dolara 2018. godine, američki je milijarder George Soros. Zaklada otvorenog društva OSF Georgea Sorosa već je 2008. osigurala potporna sredstva Zakladi Wikimedia. Soros je također član Odbora 300. Osim toga, Soros je, uz Rockefeller Brothers Fund i Fordovu zakladu, ključni financijer skandalima obavijene Zaklade Tides, koja je među ostalim 2021. upravljala fondom Zaklade Wikimedia u iznosu od 62,9 milijuna USD. Zaklada Tides dobila je nazive poput "Georgea Sorosa' Favorite Money Handler"("omiljeni upravitelj novca") , ili "Dark Money-Organisation" ("Organizacija za tamni novac"), jer je prikrivala veze između donatora i financiranih organizacija. Melissa Hagemann, imenovana 2015. u savjetodavno vijeće Zaklade Wikimedia, također je bila viša programska menadžerica u Zakladi otvorenog društva, skraćeno OSF, koju vodi Soros. Isto tako, Ethan Zuckerman, sudionik WEF-ovih programa Global Leaders for Tomorrow 2003. i Young Global Leaders 2005., posebni je savjetnik predsjednika Open Society Foundation i od 2007. član savjetodavnog odbora Wikimedije. Među godišnje navedenim velikim donatorima Zaklade Wikimedia nalaze se i tehnološki divovi Apple, Microsoft i Google. Ali i BlackRock, JPMorgan, Pfizer, Walt Disney i Bank of America pripadaju financijerima. Masonske veze ovih organizacija dokumentirane su na www.vetopedia.org. [Govornik:] Međuzaključak [Voditelj:] Očito je da Wikipedija nije nesebičan projekt volonterskih razvijatelja. Umjesto toga, riječ je o golemoj bazi podataka čiji unosi imaju ogroman utjecaj na razmišljanje čovječanstva. Bilo putem rezultata umjetne inteligencije ili internetskih pretraživanja, ne može se zaobići Wikipediju. Tko kontrolira ovu bazu podataka, time može steći znatan utjecaj na to koje informacije ljudi percipiraju i kako oblikuju svoje mišljenje. Utoliko je važnije pozabaviti se pozadinom i interesima financijera. Pritom upada u oči da masonerija, Odbor 300, WEF i Young Global Leaders igraju veliku ulogu. [Govornik:] Različiti interesi? Prije ne... [Voditelj:] Tko se pozabavi strukturom moći samozvane "svjetske elite", ustanovit će da sve upravo spomenute organizacije tvore piramidalnu strukturu moći i u konačnici slijede zajednički cilj. U svom govoru s 22. AZK-a, osnivač Kla.TV-a Ivo Sasek dojmljivo je izložio kako je taj „masonski klub“ ustrojen i koji se duboko zao cilj njime slijedi. Za bolje cjelokupno razumijevanje toplo preporučujemo ovdje prikazanu emisiju u punoj duljini: Tajno učenje visokostupanjskih masona: "Sotona je Bog". [https://www.kla.tv/39402] [Ivo:] "Zato postoji toliko mnogo definicija skrivene svjetske vlade. Za jedne je to skupina Bilderberg, za druge Odbor 300 ili CFR, zatim opet WEF ili trenutačno sve više sveobuhvatna hobotnica: BlackRock, Vanguard, State Street i slično. (...)" U konačnici riječ je o jednom klubu. Jednostavno se mora shvatiti da je vrlo mnogo toga što nam se predstavlja kao konkurentska borba, bilo na političkoj, gospodarskoj, znanstvenoj, vjerskoj ili čak vojnoj razini, u stvarnosti samo različite funkcije jednog te istog sustava svjetske dominacije. Sve do ratnih igara, sa žrtvovanjima. Ako sada malo prođemo kroz te masonske organizacije u njihovoj piramidalnoj strukturi odozgo prema dolje, tada jednostavno slijedimo crvenu nit strukture moći s njezinim jasno propisanim područjima zadaća. To su sve organi koji se međusobno nadopunjuju jednog te istog kluba tobožnje "svjetske vladavine". Na samom vrhu piramide vlada takozvano "Vijeće trojice". (...) [Voditelj:] Ivo Sasek u nastavku objašnjava strukturni ustroj piramide moći i zatim pokazuje gdje se nalazi Odbor 300. Prisjećamo se povezanosti nekih wikipedijskih aktera s tom organizacijom. [Ivo:] "Zatim dolazi 'Komitet 300', čijim predsjedanjem rukovodi poglavar britanske kraljevske kuće. Ovdje se okupljaju crno plemstvo, najbogatije obitelji zapadnog svijeta, koje, kao što je poznato, već stoljećima rado kontroliraju svoje vlade. Neke značajne članove vidite prikazane otraga." [Voditelj:] Ovdje prikazana piramida u potpunosti predstavlja strukturu moći tobožnjih svjetskih vladara, pri čemu valja napomenuti da pojedina podređena skupina nije u potpunosti upućena u tajne skupine iznad nje. Stoga regionalne slobodnozidarske skupine ovdje nisu navedene. One su bez pojma o cjelokupnom ustroju i na mnogim mjestima obavljaju vrijedan rad za društvo. [Govornik:] Završni zaključak [Voditelj:] Dragi gledatelji, Wikipedija je očito manipulativni instrument u rukama nekoliko pojedinaca i organizacija koje svijetu definitivno ne žele dobro. Akteri tvore golem, uglavnom zatvoren krug moći. Oni slijede vlastite agende, insceniraju ratove u kojima podjednako profitiraju od uništavanja i obnove. Manipulacijom medija koje posjeduju prikrivaju svoje zločine i difamiraju kritičare preko platformi poput Wikipedije, ne pokazujući pritom ni najmanje skrupula. Kla.TV je detaljno razotkrio tisuće slučajeva i iznio na svjetlo dana one koji povlače konce. Kao protutežu Wikipediji, Ivo Sasek iz vodstva Kla.TV-a već je prije više godina osnovao platformu Vetopedia – stalno rastuću i istinski slobodnu enciklopediju necenzuriranih glasova oporbe, s tisućama unosa pogođenih ljudi i visokokvalitetnim rezultatima istraživanja. Osim šteta od cjepiva, šteta od mobilne telefonije, iskustava ritualnog nasilja i mnogočega drugoga, ondje se nalazi i rubrika o masonskim osnivanjima, platforma koja živi od vašeg sudjelovanja, bez poziva na donacije, cenzure ili manipulativnih financijskih sila u pozadini. Hvala vam što nam pomažete ispuniti Vetopediju novim unosima, širiti ovu emisiju i stvarati jasnoću. [https://www.kla.tv/42289] Vetopedia – Slobodna enciklopedija protuglasova Javno mnijenje se usmjerava. Elitni savezi moći, njihovi mediji i tražilice vođene umjetnom inteligencijom određuju aktualne narative – a oni se prihvaćaju kao važeća stvarnost. Priče o patnji milijuna oštećenih, međutim, oslikavaju drukčiju sliku. Vetopedia daje glas prevarenom čovječanstvu! Vrijeme je da se reflektor usmjeri na svjetske urotnike i da se razmjeri njihova djelovanja učine vidljivima svjetskoj javnosti! Vetopedia objavljuje izvještaje svjedoka i utemeljena istraživačka istraživanja. S desecima tisuća potvrđenih dokaza stoji na raspolaganju opsežno referentno djelo za neovisne analize liječnika, novinara, političara i znanstvenika – koje stalno raste! Besplatan pristup moguć je i međunarodno: Platforma je pripremljena na više od 30 jezika. Ovo su Vetopedia tematske rubrike: Štete od cjepiva? www.vetopedia.org/impfschaden Više od 100.000 svjedoka izvještava o štetama od cjepiva. Više od 800 farmaceutski i gospodarski neovisnih studija i stručnih članaka potvrđuje ove iskaze svjedoka. Štete od mobilne telefonije? www.vetopedia.org/mobilfunk Odavno postoje tisuće dokaza koji su zračenje mobilne telefonije, WLAN-a, pametnih brojila itd. definitivno dokazali kao opasno i štetno za zdravlje. Vetopedia navodi tisuće znanstvenih studija o tome i nudi platformu oštećenim svjedocima. Osnivanja slobodnih zidara? www.vetopedia.org/freimaurer Svijet je pao pod kontrolu globalno djelujućeg terora tajnih udruga. Vetopedia interaktivnom kartom svijeta čini vidljivima osnivanja slobodnih zidara i njihove međusobne veze. Ritualno nasilje? www.vetopedia.org/rituelle-gewalt Stotine tisuća preživjelih i svjedoka izvještava o svjetski djelujućoj elitnoj sekti koja počinjava nezamislivo okrutno zlostavljanje beba, djece i odraslih. Vetopedia probija šutnju i dokumentira ono što sustavni mediji prešućuju, uključujući pouzdano osiguranje izvora i dokaza. Oduzimanje djeteta/trgovina djecom? www.vetopedia.org/inobhutnahme Diljem svijeta stotine tisuća djece i mladih biva istrgnuto iz svoje okoline i nestaje. Vetopedia čini vidljivima neopravdana oduzimanja djece od strane državnih tijela i daje glas tim sudbinama. Krizni profiteri? www.vetopedia.org/krisenprofit Tko se bogati na račun stanovništva u krizama – u milijardama do bilijunima? Kroz Vetopediju postaju vidljivi profiteri, njihova pozadina i dobici. Žrtve farmacije i medicine? www.vetopedia.org/pharma-medizinopfer Jeste li žrtva pogrešnih dijagnoza i tretmana farmacije i medicine? Zbirka dokaza o štetama svih vrsta i još mnogo toga … Želite li podijeliti svoju patnju i učiniti zločine vidljivima? Vaš glas se računa! Pomozite širiti ovo jedinstveno djelo u svijetu i puniti međunarodnu bazu podataka! Vetopedia – slobodna enciklopedija glasova oporbe Gdje je suvremena povijest dokumentirana iskreno Više na www.vetopedia.org

od me.

Izvori/veze: Creative Commons licence https://www.creativecommons.org/licenses/
kronološki pregled razvoja i povijesti Wikipedije: https://de.wikipedia.org/wiki/Geschichte_der_Wikipedia
"Najgluplje pitanje na svijetu": suosnivač Wikipedije napušta intervju s Tilom Jungom nakon nekoliko sekundi: https://www.berliner-zeitung.de/news/co-gruender-von-wikipedia-jimmy-wales-verlaesst-interview-im-podcast-jungnaiv-nach-sekunden-li.10005733
Polje za pretraživanje Wikipedije: https://www.wikipedia.de/
Povijest Wikipedije: https://de.wikipedia.org/wiki/Wikipedia#Geschichte
Tko posjeduje Wikipediju: Razumijevanje kolaborativnog vlasništva nad internetskom enciklopedijom: https://richniches.com/who-owns-wikipedia/
Zaklada Wikimedia: Godišnje izvješće 2023-24: https://wikimediafoundation.org/wp-content/uploads/2025/04/WMF-Annual-Report-23-24.pdf
Američki establišment koristi Wikipediju za vođenje ‘nformacijskog rat‘: bivši urednik: https://www.presstv.co.uk/Detail/2023/08/02/708233/CIA-moderating-Wikipedia--Former-editor
Dokumentarni film: Cenzura – organizirana manipulacija Wikipedijom i drugim medijima: https://wikihausen.de/dokumentarfilm-zensur-die-organisierte-manipulation-der-wikipedia-und-anderer-medien/
Veza Soros-CIA-Wikipedia: Dubinsko istraživanje pristranosti i manipulacije: https://organiser.org/2024/11/06/263959/world/soros-cia-wikipedia-connection-a-deep-dive-into-bias-and-manipulation/
Američki establišment koristi Wikipediju za vođenje „informacijskog rata“: bivši urednik: https://www.presstv.co.uk/Detail/2023/08/02/708233/CIA-moderating-Wikipedia--Former-editor
YouTube: Mračna strana Wikipedije: https://www.youtube.com/watch?v=5vdHiPGhIc0
YouTube: KenFM u razgovoru s Markusom Fiedlerom: https://www.youtube.com/watch?v=51h_VPtErFg
Wikimedia: 50 % više posjeta: AI čita Wikipediju, velike promjene u ponašanju korisnika: https://wikimedia.ch/en/news/50-more-hits-ai-reads-wikipedia-major-changes-in-user-behavior/?utm_.com
O Wikipediji: https://de.wikipedia.org/wiki/Wikipedia
Više od 44 milijuna pregleda: To je bio najtraženiji članak na Wikipediji 2019.: https://www.chip.de/news/Ueber-44-Millionen-Aufrufe-Das-war-der-meistgefragte-Wikipedia-Artikel-2019_179411151.html
The Early History of Nupedia and Wikipedia: A Memoir: https://features.slashdot.org/story/05/04/18/164213/the-early-history-of-nupedia-and-wikipedia-a-memoir
Tamna strana Wikipedije: https://www.moviepilot.de/movies/die-dunkle-seite-der-wikipedia
Wikipedia: Daniele Ganser - 11. rujna 2011. https://de.wikipedia.org/wiki/Daniele_Ganser#11._September_2001
United States Citizen Who Conspired To Assist North Korea In Evading Sanctions Is Sentenced To More Than 5 Years And Fined $100,000: https://www.justice.gov/usao-sdny/pr/united-states-citizen-who-conspired-assist-north-korea-evading-sanctions-sentenced-more?utm_source=chatgpt.com
Wikipedia: Zaklada Wikimedia: https://de.wikipedia.org/wiki/Wikimedia_Foundation
Knjiga: WEF 1993 - 2023: https://isgp-studies.com/org/davos/participant-lists/wef-glt-ygl-names-from-official-sources-1992-2023.pdf
History of the Wikimedia Foundation Board of Trustees: https://meta.wikimedia.org/wiki/History_of_the_Wikimedia_Foundation_Board_of_Trustees
KNJIGA: 'Massoni – Società a responsabilità illimitata. La scoperta delle Ur-Lodges', autor: Gioele Magaldi Wikimedia: Zaklada Sloan: https://meta.wikimedia.org/wiki/Sloan_Foundation
Wikipedia: Alfred P. Sloan: https://de.wikipedia.org/wiki/Alfred_P._Sloan
Knjiga: Odbor 300 – Hijerarhija urotnika, autor: dr. John Coleman, 2015., stranice 409. – 419. 22. AZK Ivo Sasek – Tajno učenje visokostupanjskih masona: "Sotona je Bog.": https://www.kla.tv/AZK22/39402
Wikimedia Foundation: WMF-Annual Report: https://wikimediafoundation.org/wp-content/uploads/2025/04/WMF-Annual-Report-23-24.pdf
Kla.TV: Pobačaj kao pravo bez kazne – Tko su pokretači?: https://www.kla.tv/26175
The Elite Network – The Full List of Members of The “Committee of 300”: https://amg-news.com/the-elite-network-the-full-list-of-members-of-the-committee-of-300
Wikimedia Foundation: George Soros invests future free open knowledge: https://wikimediafoundation.org/news/2018/10/15/george-soros-invests-future-free-open-knowledge/
Zaklada Wikimedia: Godišnje izvješće WMF-a 2007./2008.: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6a/Wikimedia_Foundation_2007-2008_Annual_report.pdf
Wikimedia PDF: Godišnje izvješće WMF-a 2008./2009.: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/a4/WMF_Annual_Report_20082009_online.pdf
Soros-Backed Dark Money Giant Bankrolled the Fiscal Sponsor of US-Designated Terror Financier Samidoun, Tax Forms Show: https://freebeacon.com/democrats/soros-backed-dark-money-giant-bankrolled-the-fiscal-sponsor-of-us-designated-terror-financier-samidoun-tax-forms-show/
Tides Center – omiljeni upravitelj novca Georgea Sorosa: https://nlpc.org/corporate-integrity-project/the-tides-center-george-soros-favorite-money-handler/
Internetska stranica: www.ethanzuckerman.com:
https://ethanzuckerman.com/cv/
Wikipedija: Ethan Zuckerman: https://en.wikipedia.org/wiki/Ethan_Zuckerman
Wikipedija: Tides Foundation: https://en.wikipedia.org/wiki/Tides_Foundation
Duboke veze Wikipedije s velikim tehnološkim tvrtkama: https://www.ineteconomics.org/perspectives/blog/wikipedias-deep-ties-to-big-tech
Influencewatch: Tides Foundation: https://www.influencewatch.org/non-profit/tides-foundation/
Veza Soros-CIA-Wikipedija: Dubinsko istraživanje pristranosti i manipulacije: https://organiser.org/2024/11/06/263959/world/soros-cia-wikipedia-connection-a-deep-dive-into-bias-and-manipulation/
Zaklada Wikimedia: Godišnje izvješće 2021. – 2022.: https://wikimediafoundation.org/who-we-are/annualreport/2022-annual-report/donors
Influencewatch: Zaklada Musk: https://www.influencewatch.org/non-profit/musk-foundation/
Zaklada Wikimedia: Financijska izvješća: https://wikimediafoundation.org/who-we-are/financial-reports
Internet Archive: https://web.archive.org/web/20120627161345/
http://www3.weforum.org/docs/WEF_GLT_ClassOf2003.pdf
Internet Archive: Young global Leaders: https://web.archive.org/web/20050630012017/http:/www.younggloballeaders.org/scripts/modules/Profiles/page8092.html
Kla.TV: Vetopedia – Slobodna enciklopedija protuglasova: https://www.kla.tv/42289
Glavna stranica Vetopedia: www.vetopedia.org
Wikipedija: Svjetski ekonomski forum: https://de.wikipedia.org/wiki/Weltwirtschaftsforum
Conspirators' Hierarchy: THE STORY OF THE COMMITTEE OF 300: https://en.wikipedia.org/wiki/Committee_of_300
U tome izvor 8: (PDF stranica 159/160 članovi Komiteta 300) Najmoćnije obitelji svijeta: https://www.history.de/news/detail/die-maechtigsten-familien-der-welt.html
Internet Archive: knjiga COLEMAN – Komitet 300: https://archive.org/details/coleman-das-komitee-der-300/page/229/mode/2up