Podmukao povratak ratne ekonomije - i njegove fatalne posljedice

03.10.2025 | www.kla.tv/39035

Što je ratna ekonomija? Ratna ekonomija znači "da je u ratu sve podređeno cilju rata i stoga su druge strukture propisane za gospodarstvo", kaže njemački ekonomist Tilman Brück. Brück je osnivač i direktor Međunarodnog centra za sigurnost i razvoj na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Ukratko, država preuzima, a poslovanje slijedi njezine ciljeve. Kao što se može vidjeti iz najnovijih izvješća u dnevnom tisku, Europska unija priprema se za pomak industrije prema ratnom gospodarstvu. Privremeni iznos od 800 milijardi eura kredita za obrambenu industriju određen je krajem ožujka 2025. Osim toga, početkom lipnja 2025. Komisija EU-a morala je osigurati oko 335 milijardi eura iz Fonda za pomoć u borbi protiv koronavirusa za financiranje obrane. Švicarska također nije izuzeta od tog razvoja. Parlament je nedavno odobrio povećanje vojnog proračuna na 30 milijardi CHF do 2028. No ni to se nekim predstavnicima - i u EU-u i u Švicarskoj - ne čini dovoljnim. Čemu sve ovo? Je li opasnost od ruskog rata agresije stvarno tako stvarna - ili se zapravo radi o nečem drugom? Bez obzira na razvoj ratnog gospodarstva, porezni obveznici i buduće generacije snosit će visoke troškove. Sada, što to čini? Visoka potreba za financiranjem masivnog naoružanja u iznosu od nekoliko stotina milijardi eura prigušuje rast privatnog sektora: Potrošnja na infrastrukturu, obrazovanje, zaštitu okoliša, zdravstvo itd. ozbiljno je zanemarena. To pogoršava socijalne, gospodarske i političke probleme u zemlji. S kontradikcijama i krizama u politici i gospodarstvu, nepovjerenje u društvo brzo raste. Pokušaji političara da duhovnu manipulaciju masama održe na ratnom putu pomoću državne propagande i gospodarski ovisnih javnih medija postaju sve groteskniji. Kako je gore navedeno, izdaci za obranu trenutačno se znatno povećavaju u svim zapadnim zemljama. Osim novih planiranih vojnih izdataka EU od preko 800 milijardi eura, članice NATO-a nedavno su odlučile povećati svoje vojne izdatke na 5% bruto domaćeg proizvoda. Samo su Španjolska, Mađarska i Slovačka izrazile snažne zadrške u pogledu cilja od 5 %. Većina zemalja NATO-a potrošila je oko 2 posto svojeg bruto domaćeg proizvoda na naoružanje. Na primjeru Savezne Republike Njemačke to bi značilo povećanje izdataka za obranu s dosadašnjih 90 na 160 milijardi eura godišnje. Sredinom devedesetih godina troškovi su iznosili "samo" 45 milijardi eura. Uz gotovo dvostruko veći broj osoblja i materijala u rokovima, bez sudjelovanja u stranim misijama. Sve se više i više novca ulaže u vojnu tehnologiju i stalno se potiče strah od navodnog protivnika kako bi se opravdali troškovi. Ista slika viđena je i u razdoblju prije svjetskih ratova. Dakle, što smo pronašli? Kao što se može vidjeti na internetskom portalu "produktion.de" pod "prioritetima" i "obrambenom industrijom", sve više i više klasičnih inženjerskih tvrtki ulazi u vrijednosni lanac kritičan za sigurnost. Osim geopolitičkih izazova, promjena tehnološke paradigme donosi novu dinamiku. Primjeri uključuju: umjetnu inteligenciju za otkrivanje cilja, sustave za obranu bespilotnih letjelica s laserskom ili mikrovalnom tehnologijom, fuziju senzora [objašnjenje: = kombiniranje podataka nekoliko senzora za bolje rezultate] za evaluaciju u stvarnom vremenu na bojnom polju, digitalne blizance za simulacijske scenarije[objašnjenje: digitalni blizanac je virtualna slika stvarnog objekta ili sustava za testiranje mogućih scenarija.] Kao što možete vidjeti, obrambena industrija nudi financijskoj zajednici širok spektar unosnih projekata. Postojeće grane proizvodnje bit će zatvorene i pretvorene u proizvodnju vojne opreme. Navesti samo dva primjera među mnogima, proizvođača vlakova Alstom na lokaciji Görlitz u istočnoj Njemačkoj. U budućnosti će se tamo proizvoditi oklopna vozila novog vlasnika i davatelj sustavi za kopneno ratovanje KNDS [Krauss‑Maffei Wegmann+Nexter Defense Systems]. MV Werftengruppe, koji je u stečaju od 2022. i koji gradi brodove za kružna putovanja, sada će proizvoditi ratne brodove i opremu na lokacijama Wismar, Rostock-Warnemünde i Stralsund. Lokacija Rostock-Warnemünde bit će u vlasništvu Bundeswehra za 87 milijuna eura. Komisija EU-a već je 2024. pokrenula strategiju za obrambenu industriju (EDIS) [Objašnjenje: označava Europsku obrambenu industrijsku strategiju] i odgovarajući investicijski program (EDIP). Prvenstveno s ciljem izgradnje snažne, neovisne i konkurentne obrambene industrije u EU. Kao što se može vidjeti na mnogim mjestima, to potiče proizvodnju vojne opreme. Očekuju se daljnji koraci u tom smjeru. Nakon što se civilne tvrtke pretvore u vojnu opremu, povratak nije lako moguć. Ogromna financijska sredstva koja su trenutno dostupna za prenamjenu raznih tvornica i proizvodnih pogona naravno nisu dostupna za demontažu. Jer to više ne bi bilo u navodnom „državnom interesu zaštite šire javnosti“[Objašnjenje: tj. zaštita zajednice od opasnosti ili štete]. Novac poreznih obveznika bit će iskorišten za uništavanje dugoročnih proizvodnih objekata za civilno društvo i trgovinu. Umjesto toga, proizvode se stvari koje su prikladne samo za ubijanje i uništavanje, ali ne pružaju nikakvu produktivnu korist široj javnosti. Tenk – na primjer – ne pomaže široj javnosti u svakodnevnom životu. Samo stoji u vojarni. U svakodnevnom životu ne može ga se koristiti za prijevoz kolima hitne pomoći ili taksijem. Nema koristi, ali zahtijeva mnogo novca za proizvodnju i održavanje. Resursi posvećeni tome zatim nedostaju u drugim područjima. Doista, način na koji se ulažu gospodarski je važan. Ulaganje u vojnu opremu je u konačnici uništavanje novca. Nasuprot tome, ulaganje u istraživanje, primjerice, može dovesti do boljeg zdravlja. Ulaganje u dobru infrastrukturu može donijeti gospodarski rast regiji i tako dalje. Stoga navodimo da u ratnom gospodarstvu stanovništvo mora samo plaćati više, a da od toga ne može imati koristi ni u privatnom sektoru. Iako početak ratnog gospodarstva može oštro smanjiti nezaposlenost, povijesni dokazi pokazuju kako prosperitet ne raste. Naprotiv, to se smanjuje zbog velikog poreznog opterećenja za financiranje vojnih rashoda. Budući da se u vrijeme „neposrednog vojnog sukoba“ gotovo nikakva sredstva ne ulažu u privatni sektor, već uglavnom u vojni sektor, tih resursa neizbježno nedostaje stanovništvu u svakodnevnom životu. Čak se i najbolji umovi, kao što su znanstvenici, stručnjaci itd., tada koriste u industriji oružja i ostavljaju praznine u drugim civilnim područjima. U slučaju rata, stanovništvo također plaća vlastitim životima i životima svojih obitelji. Neki sumnjivi ljudi mogli bi posumnjati da su uništenje mirovne ekonomije i porast nezaposlenosti namjerno izazvani kako bi kasnije dobili veću potporu za ratnu ekonomiju. Prvo, mirna alternativa je uništena, a onda samo obrambena industrija navodno ostaje kao alternativa spašavanju i rješavanju gospodarske dvojbe. [br.]Jednom kada je obični radnik gospodarski ovisan o svojem poslu u industriji oružja, on ili ona neizbježno podupiru postojeću politiku. Ako se osvrnemo na povijest, vidjet ćemo da ovi događaji očito predstavljaju samo uznapredovalu fazu eskalacije programa planiranog davno unaprijed. To su uvijek identični obrasci koji se pojavljuju u pripremi za rat. [br.][br.]1. Strategije razvijaju takozvane "think tankovi", koji definiraju ratne ciljeve, pažljivo odvaguju rizike i šanse za uspjeh. [br.][br.]2. Tajni pregovori vode se s potencijalnim partnerima kako bi se pomirili interesi pojedinih partnera. "Očekivani plijen" se distribuira ili obećava - kao i kod igre na ploči "rizik", ali sada se zove "geopolitika". [br.][br.]3. Glavni stožer ima uputu da obavi odgovarajuće pripreme i da mentalno unajmi časnički korpus za neprijatelja. [br.][br.]4. Pružanjem podrške oporbenim grupama u njihovom budućem protivniku kroz nevladine organizacije i njihove vlastite obavještajne aktivnosti, generiraju se "razlozi i uzroci" za "nužnu intervenciju" kako bi se dobila "moralna opravdanost" pred njihovim vlastitim ljudima. 5. Tisak je upućen u "partnerskim državama" da stavi potencijalnog protivnika u loše svjetlo. U pravilu se navode zločini protiv čovječnosti i humanitarizma ili se najavljuje neposredna opasnost za vlastito stanovništvo bez rasvjetljavanja stvarne pozadine. Osjećaji gomile se manipulira i usmjerava provokativnim slikama i emotivnim govorima. 6. Država osigurava financiranje naoružanja i potiče poticaje za sudjelovanje potrebnih gospodarskih poduzeća. [br.] 7. U školama, na sveučilištima i u svakodnevnom životu, domoljubna potpora općem dobru poziva se da potakne mlade ljude da na vrijeme služe u oružju. [br.][br.]8. Kada je vojska opremljena, stanovništvo je prilagođeno sukobu, gospodarstvo je konsolidirano, sve što nedostaje pravi je razlog za početak. Redoslijed točaka 4. - 8. može varirati. Pripreme obično traju mnogo godina, ovisno o opsegu planirane vojne akcije. Zašto većina ljudi dozvoljava ratno gospodarstvo bez protivljenja Utjecaj medija jedan je od odlučujućih čimbenika u nadzoru stanovništva. Tko ima moć interpretacije odlučuje što je točno, a što pogrešno. Gustave Le Bon – jedan od osnivača masovne psihologije – objasnio je kako većinu ljudi prvenstveno kontroliraju osjećaji, želje i nada – a ne razum i logika. On dokazuje da se čak i najapsurdnija tvrdnja može usaditi u masu ljudi kao nepobitna istina. To se postiže sljedećim trima pristupima: prvo, ponavljanje, drugo, emocionalno pojačanje i treće, prijenos onoga što se čuje unutar grupe. Ovako laž postaje prividna istina za mnoge ljude. Većina ljudi također nije svjesna u kojoj mjeri prijelaz na ratno gospodarstvo smanjuje socijalnu dobrobit stanovništva. Da su toga svjesni, bilo bi puno više otpora. Geopolitički razvitak u kojem se nalazimo planiran je već sredinom prošlog stoljeća. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, američki globalni stratezi vidjeli su mogućnost proširenja svoje sfere utjecaja na sada oronule države Istočnog bloka. Time se želi ostvariti dugogodišnji san globalista i financijskih oligarha – svjetska vlada pod američkim vodstvom. Zbigniew Brzeziński radio je kao savjetnik Johna F. Kennedyja od 1960. Bio je i vodeći globalni strateg i dugogodišnji savjetnik za sigurnost američkih i međunarodnih tvrtki. Brzeziński je već opisao potrebne korake u svojoj knjizi iz 1997. „Jedina svjetska sila: Američka strategija dominacije“. U knjizi Brzezinskog opisuju se mnoge mjere poduzete u vanjskoj i unutarnjoj politici Zapada. U 2015-u je George Friedman, osnivač i bivši izvršni direktor privatnog američkog think tanka "Stratfor", objavio da je politika SAD-a više od 100 godina bila usmjerena na sprječavanje saveza između Njemačke i Rusije jer predstavlja najveću prijetnju dominaciji SAD-a. [Ne] Između ostalog, naglasio je odlučujuću ulogu Njemačke kako bi bila u stanju provesti te ciljeve. "Što će Njemačka učiniti? " - Slaba točka u igri svjetske dominacije. Kao što sada mnogo toga pokazuje, osim preuzimanja ratne ekonomije, u red je dovedena “slaba točka Njemačka”. Vodeći svjetski financijski oligarsi koriste svoj utjecaj na medije i politiku kako bi proširili svoju moć i podjarmili nacije. Dakle, nije slučajnost kako su društva i nacije pod utjecajem. To se događa zbog interesa male, utjecajne manjine na vrhuncu moći. Što se može izvesti iz masovnog prelaska na ratnu ekonomiju? Očigledno i masovno pretvaranje mnogih zemalja u Europi i svijetu u "ratno gospodarstvo" snažno ukazuje na pripremu ili vođenje rata. Ali to ne mora značiti da je rat neizbježan. Ali to signalizira temeljnu promjenu u ekonomskoj strukturi - odmicanje od mirovnog poretka prema vojnim prioritetima. Ova preraspodjela resursa i financija rezultirat će nestašicama u većini civilnih područja i dovesti do značajnih gubitaka. Hoće li u Europi doista biti rata ili će sva ratna retorika i ponovno naoružavanje poslužiti kao dobrodošla distrakcija, ostaje za vidjeti. Kao što naš dokumentarni film o NATO-u (www.kla.tv/29106) objašnjava, oni koji su opsjednuti svjetskom dominacijom djeluju na različitim stazama istovremeno. Bilo kroz fizičke ratove ili diverzije, cilj ostaje isti: uspostaviti kamen temeljac centralizirane svjetske vlade - potpunu kontrolu i besprijekoran nadzor. Godina 2027., kada se očekuje rat u Europi, posebno je česta u raspravama o sigurnosnoj politici. Nekoliko država NATO-a – npr. Njemačka, Poljska i Švedska – govore o nužnoj obrambenoj spremnosti do 2030., budući da se tada očekuju veliki sukobi ako odvraćanje ne uspije. Njemački ministar obrane Pistorius izjavio je sredinom 2024.: "Moramo biti sposobni za rat do 2029." Čini se da brzi prijelaz na ratnu ekonomiju i druga eskalirajuća ratna huškanja ukazuju na turobnu budućnost. Međutim, ova budućnost nije nepromjenjiva. Na nacijama je da odluče što će se doista dogoditi. Dakle, što svaka osoba može učiniti? Možete reći "ne". Ne morate raditi za tvrtke za proizvodnju oružja, ne morate biti nahuškani, ne morate postati građanin u uniformi. Možete podići svoj glas i progovoriti protiv ratne ekonomije. Možete obrazovati svoja bližnja ljudska bića o ovim vezama. [Ne] Svatko ima mogućnost sudjelovati ili ne sudjelovati. Volontiram na Kla.TV-u jer svijet ima pravo čuti glasove koji se ne slažu. Također se pridružite timu i podržite naš rad. Prijavite se na: www.kla.tv/mitwirken Ista krv teče u vama i u meni Kao sinovi i očevi stojimo ovdje Mir i sloboda kao opće dobro, da, to je ono za što živimo. Ne porijeklo, ne rasa, ne religija, je li to ono što razdvaja naša srca. Sloboda i mir vizija su za svijet u kojem vrijedi živjeti. A sada nas želite prisiliti, okrutno se međusobno ubijati, ali u istini smo svi braća. Kažemo: “Ne u naše ime! Nećemo ići u vaš rat Nećemo nositi oružje, jer nikada ne vode do pobjede.“ Kažemo: “Ne u naše ime! Nećemo ići u vaš rat Nećemo nositi oružje, jer nikada ne vode do pobjede.“ Dokle će ovo trajati’ Ratno huškanje, moć i pohlepa? Čujete li žrtve kako mole nebo’, tko će zaustaviti ovo ludilo ako ne mi? T ko god u ljudima izaziva strah, mržnju i ljutnju, je ratni huškač i mizantrop. On je taj koji sve vodi u propast i poriče cijelo čovječanstvo. Kažemo: “Ne u naše ime! Nećemo ići u vaš rat Nećemo nositi oružje, jer nikada ne vode do pobjede.“ Kažemo: “Ne u naše ime! Nećemo ići u vaš rat Nećemo nositi oružje, jer nikada ne vode do pobjede.“ Pljačkate djecu od njihovih očeva! Sram vas bilo, vi ste izdajnici, kad vodite nevine u klanje i proglasite to moralno ispravnim. Vi se nacije pridružite nitko vam neće dati moć’, krv koja se lijepi za tvoje ruke, ovo će vas sve progoniti, dok god ste živi! Kažemo: “Ne u naše ime! Nećemo ići u vaš rat Nećemo nositi oružje, jer nikada ne vode do pobjede.“ Kažemo: “Ne u naše ime! Nemojte nas koristiti iz ljutnje, poticanje mržnje je poput sjemena, nismo vaše đavolje potomstvo!“ Kažemo: “Ne u naše ime! Nemojte nas zlostavljati zbog svoje pohlepe, sami ćete pretrpjeti štetu jer uskoro ćeš biti na nišanu!“

iz wee.

Izvori/veze: Von der Leyen predstavlja plan od 800 milijardi eura za ponovno naoružavanje https://www.wort.lu/international/von-der-leyen-stellt-800-milliarden-euro-plan-fuer-aufruestung-vor/46963727.html
EU želi preusmjeriti milijarde iz Corona fondova u jačanje naoružanje https://www.berliner-zeitung.dek-gesellschaft/geopolitik/eu-milliarden-aus-corona-fonds-fuer-aufruestung-li.2331275/politi
Do 40 milijardi – građani bi trebali posuđivati ​​novac vojsci https://www.blick.ch/politik/panzer-auf-pump-bis-40-milliarden-buerger-sollen-armee-geld-leihen-id20716394.html
OPERACIJE U VIŠE DOMENA ZA BUNDESSWEHR. Kratak uvod. https://www.bundeswehr.de/resource/blob/5712296/ee4e4d36425e5366cec987225f3752e9/broschuere-data.pdf
Od konstrukcije željezničkih vozila do proizvođača tenkova https://www.smwa.sachsen.de/blog/2025/02/05/knds-uebernimmt-alstom-standort-in-goerlitz/
https://projektwerkstatt.de/index.php?domain_id=50&p=21401
Insolventna tvrtka za kruzere prodana obrambenoj industriji i njemačkim oružanim snagama https://www.ndr.de/nachrichten/mecklenburg-vorpommern/Nach-U-Boot-Auftrag-TKMS-investiert-Millionen-in-Werft-in-Wismar,tkmswismar108.html
https://augengeradeaus.net/2022/07/nicht-mehr-schlange-stehen-vor-dem-dock-die-bundesregierung-kauft-der-marine-eine-werft/