Ova web stranica koristi kolačiće. Kolačići nam pomažu u pružanju naših usluga. Korištenjem naših usluga slažete se s korištenjem kolačića. Vaši podaci su kod nas sigurni. Ne dijelimo vaše analize ili podatke za kontakt s trećim stranama! Dodatne informacije možete pronaći u Pravila o privatnosti.
Subtitle "Afrikaans" was produced by machine.Subtitle "አማርኛ" was produced by machine.Subtitle "العربية " was produced by machine.Subtitle "Ārāmāyâ" was produced by machine.Subtitle "azərbaycan dili " was produced by machine.Subtitle "беларуская мова " was produced by machine.Подзаглавието "България" е създадено от машина.সাবটাইটেল "বাংলা " মেশিন দ্বারা তৈরি করা হয়েছিল।Subtitle "བོད་ཡིག" was produced by machine.Subtitle "босански" was produced by machine.Subtitle "català" was produced by machine.Subtitle "Cebuano" was produced by machine.Subtitle "ગુજરાતી" was produced by machine.Subtitle "corsu" was produced by machine.Podtitul "Čeština" byl vytvořen automaticky.Subtitle "Cymraeg" was produced by machine.Subtitle "Dansk" was produced by machine.Untertitel "Deutsch" wurde maschinell erzeugt.Subtitle "Untertitel" was produced by machine.Ο υπότιτλος "Ελληνικά" δημιουργήθηκε αυτόματα.Subtitle "English" was produced by machine.Subtitle "Esperanto" was produced by machine.El subtítulo "Español" se generó automáticamente.Subtitle "Eesti" was produced by machine.Subtitle "euskara" was produced by machine.Subtitle "فارسی" was produced by machine.Subtitle "Suomi" was produced by machine.Le sous-titrage "Français" a été généré automatiquement.Subtitle "Frysk" was produced by machine.Subtitle "Gaeilge" was produced by machine.Subtitle "Gàidhlig" was produced by machine.Subtitle "Galego" was produced by machine.Subtitle "Schwizerdütsch" was produced by machine.Subtitle "هَوُسَ" was produced by machine.Subtitle "Ōlelo Hawaiʻi" was produced by machine.Subtitle "עברית" was produced by machine.Subtitle "हिन्दी" was produced by machine.Subtitle "Mẹo" was produced by machine.Podnaslov "Hrvatski" generiran je automatski.Subtitle "Kreyòl ayisyen " was produced by machine.A magyar felirat gépi fordítással (MI) készült. Subtitle "Հայերեն" was produced by machine.Subtitle "Bahasa Indonesia " was produced by machine.Subtitle "Asụsụ Igbo " was produced by machine.Textun"Íslenska" var framkvæmt vélrænt.Sottotitoli "Italiano" sono stati generati con l'intelligenza artificiale.字幕は"日本語" 自動的に生成されました。Subtitle "Basa Jawa" was produced by machine.Subtitle "ქართული" was produced by machine.Subtitle "қазақ тілі " was produced by machine.Subtitle "ភាសាខ្មែរ" was produced by machine.Subtitle "ಕನ್ನಡ" was produced by machine.Subtitle "한국어" was produced by machine.Subtitle "कोंकणी語" was produced by machine.Subtitle "کوردی" was produced by machine.Subtitle "Кыргызча" was produced by machine.Subtitle " lingua latina" was produced by machine.Subtitle "Lëtzebuergesch" was produced by machine.Subtitle "Lingala" was produced by machine.Subtitle "ພາສາ" was produced by machine.Antraštė "Lietuvių" buvo sukurta mašina.Subtitle "Latviešu" was produced by machine.Subtitle "fiteny malagasy" was produced by machine.Subtitle "te reo Māori" was produced by machine.Subtitle "македонски јазик" was produced by machine.Subtitle "malayāḷaṁ" was produced by machine.Subtitle "Монгол хэл" was produced by machine.Subtitle "मराठी" was produced by machine.Subtitle "Bahasa Malaysia" was produced by machine.Subtitle "Malti" was produced by machine.Subtitle "မြန်မာစာ " was produced by machine.Subtitle "नेपाली" was produced by machine.Ondertitels "Nederlands" machinaal geproduceerd.Subtitle "Norsk" was produced by machine.Subtitle "chiCheŵa" was produced by machine.Subtitle "ਪੰਜਾਬੀ" was produced by machine.Podtytuł "Polska" został utworzony przez maszynę.Subtitle "پښتو" was produced by machine.Legenda "Português" foi gerada automaticamente.Subtitle "Română" was produced by machine.Subtitle "Язык жестов (Русский)" was produced by machine.Субтитры "Pусский" были созданы машиной.Subtitle "Kinyarwanda" was produced by machine.Subtitle "सिन्धी" was produced by machine.Subtitle "Deutschschweizer Gebärdensprache" was produced by machine.Subtitle "සිංහල" was produced by machine.Subtitle "Slovensky" was produced by machine.Subtitle "Slovenski" was produced by machine.Subtitle "gagana fa'a Samoa" was produced by machine.Subtitle "chiShona" was produced by machine.Subtitle "Soomaaliga" was produced by machine.Titra "Shqip" u krijua automatikisht.Превод "србски" је урађен машински.Subtitle "Sesotho" was produced by machine.Subtitle "Basa Sunda" was produced by machine.Undertext "Svenska" är maskinell skapad.Subtitle "Kiswahili" was produced by machine.Subtitle "தமிழ்" was produced by machine.Subtitle "తెలుగు" was produced by machine.Subtitle "Тоҷикй" was produced by machine.Subtitle "ภาษาไทย" was produced by machine.ንኡስ ኣርእስቲ "ትግርኛ" ብማሽን እዩ ተፈሪዩ።Subtitle "Türkmençe" was produced by machine.Subtitle "Tagalog" ay nabuo sa pamamagitan ng makina.Altyazı "Türkçe" otomatik olarak oluşturuldu.Subtitle "татар теле" was produced by machine.Subtitle "Українська " was produced by machine.ذیلی عنوان "اردو" مشین کے ذریعہ تیار کیا گیا تھا۔Subtitle "Oʻzbek" was produced by machine.Phụ đề được tạo bởi máy.Subtitle "Serbšćina" was produced by machine.Subtitle "isiXhosa" was produced by machine.Subtitle "ייִדיש" was produced by machine.Subtitle "Yorùbá" was produced by machine.字幕 "中文" 由机器生成。Subtitle "isiZulu" was produced by machine.
kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV не носи отговорност за некачествен превод.অপর্যাপ্ত অনুবাদের জন্য kla.TV কোন দায় বহন করে না।kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV nenese žádnou odpovědnost za chybné překlady.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV übernimmt keine Haftung für mangelhafte Übersetzung.kla.TV accepts no liability for inadequate translationΗ kla.TV δεν φέρει καμία ευθύνη για ανεπαρκή μετάφραση.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV no se hace responsable de traducciones incorrectas.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV n'assume aucune responsabilité en cas de mauvaise traduction.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV ne preuzima nikakvu odgovornost za neadekvatne prijevode.kla.TV accepts no liability for defective translation.A Kla.TV nem vállal felelősséget az esetleges fordítási hibákért.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV tekur enga ábyrgð á áræðanleika þýðingarinnarKla.TV non si assume alcuna responsabilità per traduzioni lacunose e/o errate.Kla.TV は、不適切な翻訳に対して一切の責任を負いません。kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV neprisiima jokios atsakomybės už netinkamą vertimą.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV aanvaardt geen aansprakelijkheid voor foutieve vertalingen.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV nie ponosi odpowiedzialności za wadliwe tłumaczenie.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV não se responsabiliza por traduções defeituosas.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV не несет ответственности за некачественный перевод.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV nuk mban asnjë përgjegjësi për përkthime joadekuate.kla.TV не преузима никакву одговорност за неадекватне преводе..kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.Kla.TV tar inget ansvar för felaktiga översättningar.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV ንዝኾነ ጉድለት ትርጉም ዝኾነ ይኹን ሓላፍነት ኣይቅበልን እዩ።kla.TV accepts no liability for defective translation.kla. Walang pananagutan ang TV sa mga depektibong pagsasalin.kla.TV hatalı çeviriler için hiçbir sorumluluk kabul etmez.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV عیب دار ترجمہ کے لیے کوئی ذمہ داری قبول نہیں کرتا ہے۔kla.TV accepts no liability for defective translation.Kla. TV không chịu trách nhiệm về bản dịch không đầy đủ.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV accepts no liability for defective translation.kla.TV 对翻译质量问题不承担任何责任。kla.TV accepts no liability for defective translation.
Prema Stephenu Goodsonu, bivšem direktoru južnoafričke središnje banke, ciljano osiromašenje stanovništva instrument je visokih financija kako bi se čovječanstvo učinilo pokornim. Pritom nijedna država ne bi morala imati dugove. Ova emisija Kla.TV-a prikazuje kako su se države oslobodile tog sustava vladavine i kako je stanovništvo ubiralo sve veće bogatstvo. To dokazuje da pravedan financijski sustav nije samo utopija, nego doista funkcionira u praksi.
[Pročitajte dalje]
[Voditelj muški]
Države diljem svijeta tonu u dugove. U Njemačkoj je državni dug krajem 2025. dosegnuo 2.661 milijarda eura, dakle više od 2,6 bilijuna eura. U eurozoni je ukupno 14,5 bilijuna eura, a u SAD-u čak 38,2 bilijuna dolara. Kao što je prikazano u emisiji „Rotšildova zavjera – 1. dio: Rat protiv čovječanstva“[www.kla.tv/40704], uzrok ovog problema leži u činjenici da je moćnim bankarskim obiteljima uspjelo instalirati privatno kontrolirane središnje banke u gotovo svim zemljama svijeta. Na taj način su prisvojili pravo da stvaraju novac ni iz čega, kako bi ga zatim posuđivali uz kamatu i kamatu na kamatu.
Pritom nijedna država ne bi morala imati dugove, jer je iskonsko pravo svake države da izdaje vlastiti novac, umjesto da ga posuđuje uz plaćanje kamata. Ti su troškovi kamata također jedan od razloga za sve veća porezna i druga davanja pod kojima pati obično stanovništvo. Stoga bi sve vlade, vraćanjem stvaranja novca u ruke suverenih država i odobravanjem beskamatnih kredita, svoje građane mogle u potpunosti poštedjeti teškog tereta državnih dugova, kamata i visokih poreza i davanja. To potvrđuju neki vrlo uspješni primjeri iz prošlosti koje je Stephen Mitford Goodson, bivši direktor južnoafričke središnje banke, dokumentirao u svojoj knjizi „Povijest središnjih banaka i porobljavanja čovječanstva“.
[Ženski spiker]
Primjer 1: Američke kolonije
[Muški moderator]
„Dok su još bile pod britanskom vlašću, američke su kolonije tiskale vlastiti papirnati novac. Prva kolonija koja se odlučila na taj korak bila je Massachusetts 1691. godine. Pennsylvania, New York,Delaware i Maryland uskoro su slijedili. Ova valuta nazivana je „colonial scripts“ ili „bills of credit“. Oslobodila je dotične kolonije od kontrole engleskih banaka i dopustila im da same upravljaju svojim financijama u gospodarstvu bez inflacije, u kojem se ubiralo malo poreza. Stalan i stabilan gospodarski rast te sve veće blagostanje bili su obilježja tog kolonijalnog razdoblja.“
To je dobro išlo sve dok Banka Engleske 1764. godine nije vrlo snažno ograničila pravo američkih kolonija na izdavanje vlastite valute i tako izazvala kolaps gospodarstva.
[Ženska govornica]
Primjer 2: Državna banka u Sjevernoj Dakoti
[Muški voditelj]
U SAD-u u samo jednoj saveznoj državi još uvijek postoji državna banka u javnom vlasništvu, a to je Sjeverna Dakota. To seže unazad u 1919. godinu, „ […] kada je tadašnjih 48 saveznih država SAD-a dobilo priliku osnovati vlastite državne banke. Sjeverna Dakota je kao jedina država prihvatila tu ponudu i banka od tada pomaže u financiranju nekretnina, odobrava zajmove za nova poslovna poduzeća i daje poljoprivrednicima kredite uz kamatnu stopu od samo 1 % godišnje. Kreditne krize ili kreditne blokade nepoznate su u Sjevernoj Dakoti. Tako se Sjeverna Dakota razvila u financijski najzdraviju i najbogatiju saveznu državu SAD-a.“
[Ženska govornica]
Primjer 3: Državna banka u Ruskom Carstvu
[Muški voditelj]
Godine 1860. u Ruskom Carstvu osnovana je državna banka.
„Kovala je kovanice i tiskala novčanice nacije, regulirala novčani promet i odobravala zajmove industriji i trgovini putem komercijalnih banaka uz niske kamate. Seljačka državna banka […] odobravala je kredite uz kamate tako niske da su se slobodno mogle nazvati naknadom za obradu. U posljednjih 20 godina mira u carskoj Rusiji, dakle od 1895. do 1914., bruto društveni proizvod rastao je u prosjeku deset posto godišnje […]. Naposljetku, u tom razdoblju državne banke nije bilo ni značajne inflacije ni značajne nezaposlenosti."
[Ženska govornica]
Zaključak:
[Muški moderator]
U svim tim slučajevima državne banke su dakle odlično funkcionirale, dovele su do visokog gospodarskog rasta i to bez velike inflacije. I iznad svega, nije bilo nikakvog tereta državnog duga i kamata. No, to je visokim financijerima bilo toliko trn u oku da su se protiv toga borili najkriminalnijim i najkorumpiranijim mahinacijama. Kao što je razotkriveno u emisijama „Rotšildova zavjera“ dio 1 i dio 2, [www.kla.tv/40704 i www.kla.tv/41004] dosada su uklonili svakog političara koji im je stajao na putu i svaku su zemlju toliko dugo ratom napadali sve dok njihove privatne banke nisu dobile pravo da kao središnje banke izdaju nepokrivene novčanice i da ih stave na raspolaganje vladi uz naplatu kamata i kamata na kamate. Da bi se mogle platiti kamate, stanovništvo se zatim uvijek opterećivalo porezima i nametima. Slavni ekonomist William Cunningham (1849. – 1919.) stoga je djelovanje tih privatnih bankara u Engleskoj usporedio sa spužvom koja je upijala sve bogatstvo zemlje i ometala svaki gospodarski razvoj.
Tako se neizbježno dolazi do osiromašenja stanovništva. Ali upravo je to bez sumnje cilj onih koji u pozadini povlače konce. To se jasno može razabrati iz obraćanja Normana Montagua, Guverner Banke Engleske, koju je održao 1924. u United States Bankers Association, New York. Norman Montagu bio je najutjecajniji središnji bankar svog vremena. Osim svoje funkcije guvernera Banke Engleske, sudjelovao je, primjerice, u osnivanju američke središnje banke Fed, a bio je čak i jedan od utemeljitelja Banke za međunarodna poravnanja BIZ. Sve su to moćne upravljačke točke visokomasonske visoke financije, kojima upravljaju Rotšildi. Tada je rekao:
„Kapital se mora braniti na svaki mogući način, kako zajedničkim djelovanjem banaka, tako i putem zakonodavstva. Dugovi se moraju naplatiti, hipoteke se moraju otkazati što je prije moguće. Ako obični ljudi zbog sudske odluke izgube svoj dom, postat će poslušniji i lakše će se dati voditi snažnom rukom vlade, koja djeluje kao središnja sila bogatstva među vodećim financijerima. Te su istine dobro poznate među našim najvažnijim ljudima koji su sada u procesu stvaranja imperijalizma kako bi vladali svijetom […]“
Prema njegovim riječima, dakle, ciljano osiromašenje stanovništva instrument je visoke financije kako bi se čovječanstvo učinilo poslušnim. Pojedine vlade pritom djeluju samo kao njezini alati na svom putu prema svjetskoj vladavini. To je omogućeno sustavom središnjih banaka i dužničkog novca koji su uspostavili banksteri, a zbog kojeg su gotovo sve vlade zarobljene u prezaduženosti i potpunoj ovisnosti.
Kako bi se oslobodili ovog sustava vladavine visoke financije, potrebna je financijska politika po uzoru na spomenute primjere u SAD-u i u Ruskom Carstvu. To dokazuje da pravedan financijski sustav nije samo utopija, nego itekako funkcionira i u praksi. Ali za to su potrebni insajderi i hrabri zviždači poput Stephena Mitforda Goodsona, koji imaju hrabrosti ustati i imenovati nepravdu. Samo tako se promjena može i hoće dogoditi!
02.10.2026 | www.kla.tv/42779
[Voditelj muški] Države diljem svijeta tonu u dugove. U Njemačkoj je državni dug krajem 2025. dosegnuo 2.661 milijarda eura, dakle više od 2,6 bilijuna eura. U eurozoni je ukupno 14,5 bilijuna eura, a u SAD-u čak 38,2 bilijuna dolara. Kao što je prikazano u emisiji „Rotšildova zavjera – 1. dio: Rat protiv čovječanstva“[www.kla.tv/40704], uzrok ovog problema leži u činjenici da je moćnim bankarskim obiteljima uspjelo instalirati privatno kontrolirane središnje banke u gotovo svim zemljama svijeta. Na taj način su prisvojili pravo da stvaraju novac ni iz čega, kako bi ga zatim posuđivali uz kamatu i kamatu na kamatu. Pritom nijedna država ne bi morala imati dugove, jer je iskonsko pravo svake države da izdaje vlastiti novac, umjesto da ga posuđuje uz plaćanje kamata. Ti su troškovi kamata također jedan od razloga za sve veća porezna i druga davanja pod kojima pati obično stanovništvo. Stoga bi sve vlade, vraćanjem stvaranja novca u ruke suverenih država i odobravanjem beskamatnih kredita, svoje građane mogle u potpunosti poštedjeti teškog tereta državnih dugova, kamata i visokih poreza i davanja. To potvrđuju neki vrlo uspješni primjeri iz prošlosti koje je Stephen Mitford Goodson, bivši direktor južnoafričke središnje banke, dokumentirao u svojoj knjizi „Povijest središnjih banaka i porobljavanja čovječanstva“. [Ženski spiker] Primjer 1: Američke kolonije [Muški moderator] „Dok su još bile pod britanskom vlašću, američke su kolonije tiskale vlastiti papirnati novac. Prva kolonija koja se odlučila na taj korak bila je Massachusetts 1691. godine. Pennsylvania, New York,Delaware i Maryland uskoro su slijedili. Ova valuta nazivana je „colonial scripts“ ili „bills of credit“. Oslobodila je dotične kolonije od kontrole engleskih banaka i dopustila im da same upravljaju svojim financijama u gospodarstvu bez inflacije, u kojem se ubiralo malo poreza. Stalan i stabilan gospodarski rast te sve veće blagostanje bili su obilježja tog kolonijalnog razdoblja.“ To je dobro išlo sve dok Banka Engleske 1764. godine nije vrlo snažno ograničila pravo američkih kolonija na izdavanje vlastite valute i tako izazvala kolaps gospodarstva. [Ženska govornica] Primjer 2: Državna banka u Sjevernoj Dakoti [Muški voditelj] U SAD-u u samo jednoj saveznoj državi još uvijek postoji državna banka u javnom vlasništvu, a to je Sjeverna Dakota. To seže unazad u 1919. godinu, „ […] kada je tadašnjih 48 saveznih država SAD-a dobilo priliku osnovati vlastite državne banke. Sjeverna Dakota je kao jedina država prihvatila tu ponudu i banka od tada pomaže u financiranju nekretnina, odobrava zajmove za nova poslovna poduzeća i daje poljoprivrednicima kredite uz kamatnu stopu od samo 1 % godišnje. Kreditne krize ili kreditne blokade nepoznate su u Sjevernoj Dakoti. Tako se Sjeverna Dakota razvila u financijski najzdraviju i najbogatiju saveznu državu SAD-a.“ [Ženska govornica] Primjer 3: Državna banka u Ruskom Carstvu [Muški voditelj] Godine 1860. u Ruskom Carstvu osnovana je državna banka. „Kovala je kovanice i tiskala novčanice nacije, regulirala novčani promet i odobravala zajmove industriji i trgovini putem komercijalnih banaka uz niske kamate. Seljačka državna banka […] odobravala je kredite uz kamate tako niske da su se slobodno mogle nazvati naknadom za obradu. U posljednjih 20 godina mira u carskoj Rusiji, dakle od 1895. do 1914., bruto društveni proizvod rastao je u prosjeku deset posto godišnje […]. Naposljetku, u tom razdoblju državne banke nije bilo ni značajne inflacije ni značajne nezaposlenosti." [Ženska govornica] Zaključak: [Muški moderator] U svim tim slučajevima državne banke su dakle odlično funkcionirale, dovele su do visokog gospodarskog rasta i to bez velike inflacije. I iznad svega, nije bilo nikakvog tereta državnog duga i kamata. No, to je visokim financijerima bilo toliko trn u oku da su se protiv toga borili najkriminalnijim i najkorumpiranijim mahinacijama. Kao što je razotkriveno u emisijama „Rotšildova zavjera“ dio 1 i dio 2, [www.kla.tv/40704 i www.kla.tv/41004] dosada su uklonili svakog političara koji im je stajao na putu i svaku su zemlju toliko dugo ratom napadali sve dok njihove privatne banke nisu dobile pravo da kao središnje banke izdaju nepokrivene novčanice i da ih stave na raspolaganje vladi uz naplatu kamata i kamata na kamate. Da bi se mogle platiti kamate, stanovništvo se zatim uvijek opterećivalo porezima i nametima. Slavni ekonomist William Cunningham (1849. – 1919.) stoga je djelovanje tih privatnih bankara u Engleskoj usporedio sa spužvom koja je upijala sve bogatstvo zemlje i ometala svaki gospodarski razvoj. Tako se neizbježno dolazi do osiromašenja stanovništva. Ali upravo je to bez sumnje cilj onih koji u pozadini povlače konce. To se jasno može razabrati iz obraćanja Normana Montagua, Guverner Banke Engleske, koju je održao 1924. u United States Bankers Association, New York. Norman Montagu bio je najutjecajniji središnji bankar svog vremena. Osim svoje funkcije guvernera Banke Engleske, sudjelovao je, primjerice, u osnivanju američke središnje banke Fed, a bio je čak i jedan od utemeljitelja Banke za međunarodna poravnanja BIZ. Sve su to moćne upravljačke točke visokomasonske visoke financije, kojima upravljaju Rotšildi. Tada je rekao: „Kapital se mora braniti na svaki mogući način, kako zajedničkim djelovanjem banaka, tako i putem zakonodavstva. Dugovi se moraju naplatiti, hipoteke se moraju otkazati što je prije moguće. Ako obični ljudi zbog sudske odluke izgube svoj dom, postat će poslušniji i lakše će se dati voditi snažnom rukom vlade, koja djeluje kao središnja sila bogatstva među vodećim financijerima. Te su istine dobro poznate među našim najvažnijim ljudima koji su sada u procesu stvaranja imperijalizma kako bi vladali svijetom […]“ Prema njegovim riječima, dakle, ciljano osiromašenje stanovništva instrument je visoke financije kako bi se čovječanstvo učinilo poslušnim. Pojedine vlade pritom djeluju samo kao njezini alati na svom putu prema svjetskoj vladavini. To je omogućeno sustavom središnjih banaka i dužničkog novca koji su uspostavili banksteri, a zbog kojeg su gotovo sve vlade zarobljene u prezaduženosti i potpunoj ovisnosti. Kako bi se oslobodili ovog sustava vladavine visoke financije, potrebna je financijska politika po uzoru na spomenute primjere u SAD-u i u Ruskom Carstvu. To dokazuje da pravedan financijski sustav nije samo utopija, nego itekako funkcionira i u praksi. Ali za to su potrebni insajderi i hrabri zviždači poput Stephena Mitforda Goodsona, koji imaju hrabrosti ustati i imenovati nepravdu. Samo tako se promjena može i hoće dogoditi!
od ger.
Javni dug u Njemačkoj: https://www.destatis.de/DE/Presse/Pressemitteilungen/2026/04/PD26_125_713.html
Javni dug u EU: https://de.statista.com/themen/2335/staatsfinanzen-in-eu-und-euro-zone/
Javni dug u SAD-u: https://de.statista.com/statistik/daten/studie/1975/umfrage/staatsverschuldung-der-usa/
Vlastiti papirnati novac u američkim kolonijama: Knjiga Stephena Mitforda Goodsonga (2017.): „Povijest središnjih banaka i porobljavanja čovječanstva“, https://totoweise.wordpress.com/wp-content/uploads/2023/03/stephen_mitford_goodson_die_geschichte_der_zentralbanken_und_der.pdf
(str. 95 i d.) Vlastite državne banke: Knjiga Stephena Mitforda Goodsonga (2017.): „Povijest središnjih banaka i porobljavanja čovječanstva“, https://totoweise.wordpress.com/wp-content/uploads/2023/03/stephen_mitford_goodson_die_geschichte_der_zentralbanken_und_der.pdf
(str. 231-233, 117, 139-140) Izjava Williama Cunninghama: Knjiga Stephena Mitforda Goodsonga (2017.): „Povijest središnjih banaka i porobljavanja čovječanstva“, https://totoweise.wordpress.com/wp-content/uploads/2023/03/stephen_mitford_goodson_die_geschichte_der_zentralbanken_und_der.pdf
(str. 34) Govor Montagu Normana: Knjiga Stephena Mitforda Goodsonga (2017.): „Povijest središnjih banaka i porobljavanja čovječanstva“, https://totoweise.wordpress.com/wp-content/uploads/2023/03/stephen_mitford_goodson_die_geschichte_der_zentralbanken_und_der.pdf
(str. 171) Norman Montagu https://api.pageplace.de/preview/DT0400.9783862482290_A18890550/preview-9783862482290_A18890550.pdf
(str. 8) https://melanieinnerether.substack.com/p/do-you-know-this-man-behind-the-federal
https://steemit.com/bis/@anarchomission/rothschild-the-hidden-sovereign-power-behind-bis
Rothschildova zavjera 1. + 2. dio / Bank of England, BIZ i Fed kao središta visokih financija https://www.kla.tv/40704
https://www.kla.tv/41004